Stil: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rev. na 12. rujna 2017.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Stil''' ([[latinski|lat.]] ''stilus'' od [[grčki|gr.]] ''stylos'' — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih<ref>Eric Fernie, ''Art History and its Methods: A critical anthology'', Phaidon, London, 1995., str. 361. {{ISBN |978-0-7148-2991-3}}</ref>; tj. ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaratelja<ref name=HER>Hrvatski enciklopedijski rječnik</ref>.
 
U širem smislu može označavati osobnu odliku („individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe”<ref name=HER/>), vrstu izvedbe (npr. „slobodni stil”) ili određene sredine (npr. „rustikalni stil”).
Redak 5:
==Umjetnički stil==
 
U [[umjetnost]]i označava cjelokupnost karakteristika jednog [[umjetnik|umjetnika]]a (njegov rukopis), umjetničke škole, pravca (za koji je i [[sinonim]], kao i „umjetnički smjer”) ili [[umjetničko razdoblje]]. Stil je povezan s idejnim sadržajem djela, s nazorom umjetnika i s razvitkom umjetničkog smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-povijesnim uvjetima<ref>[[Bratoljub Klaić]], ''Rječnik stranih riječi'', [[Matica Hrvatska]], [[Zagreb]], 1988. str. 1267. {{ISBN |86-401-0038-1}}</ref>. U kritičkoj analizi likovnog djela, stil je odredbena kategorija po sadržaju i temi djela, različita od [[ikonografija|ikonografije]].
 
Odatle i izvedenice_
Redak 11:
* „stilizacija” - pojednostavljivanje oblika na najkarakterističnije crte.
 
Umjetnički stil (također i pravac ili smjer) bi nastao kada bi umjetnik (ili skupina umjetnika) rabili iste ili slične oblike i forme za prikazivanje više ili manje istih sadržaja. Imena mnogim stilovima su dali sami umjetnici (kao što su [[ekspresionizam]], [[orfizam]] ili [[suprematizam]]) ili [[povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]] poslije samog stila kojega njegovi umjetnici nisu razumijeli u vrijeme trajanja. Neki su nastali kao oblik ismijavanja, uključujući stilove kao što su: [[gotika]], [[barok]], [[rokoko]], [[neoklasicizam]] i [[fovizam]]<ref>Hugh Honour i John Fleming, ''A World History of Art'', 7th edition, Laurence King Publishing, London, 2009., str. 13.-14. {{ISBN |978-1-85669-584-8}}</ref>.
 
==Književni stil==
Redak 26:
==Izvori==
{{izvori}}
*W. Davis, ''Replications: Archaeology, Art History, Psychoanalysis'', [[Pennsylvania State University Press]], 1996. (Chapter on "Style and History in Art History", pp. 171-198&nbsp;171–198.) {{ISBN |0-271-01524-1}}
* Erwin Panofsky, ''Three Essays on Style'', [[Cambridge]], [[The MIT Press]], 1995. {{ISBN |0-262-16151-6}}
 
[[Kategorija:Umjetnost]]