Wikipedija

Stogodišnji hrvatsko-turski rat: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m lektura (budući da -> jer)
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 24:
}}
 
'''Stogodišnji hrvatsko-turski rat''',<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=267918 Hrvatska znanstvena bibliografija] [[Mirko Valentić]]: Stogodišnji hrvatsko-turski rat (1493-1593), u: ''Povijest Hrvata'', knj. 2, ''Od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata'', Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN |953-0-60577-3}}</ref><ref name="HIC">[[Dragutin Pavličević]], [http://www.hic.hr/books/pavlicev/05.htm III. Kraljevina Hrvatska i Kraljevina Ugarska (1102.-1527.)], u: [http://www.hic.hr/books/pavlicev/index.htm Kratka politicka i kulturna povijest Hrvatske], pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref> '''Stogodišnji rat protiv Turaka'''<ref>[https://web.archive.org/web/20120305181032/http://www.ffmo.ba/Syllabusi-povijest.pdf Filozofski fakultet u Mostaru] Kolegij Hrvatska povijest srednjega vijeka, str. 7., pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref><ref>[http://www.deseta.hr/deseta/Pripreme_za_Faks/povijest_2_razred_2009.doc Deseta gimnazija Ivan Supek, Zagreb] [[Microsoft Word|doc]] Zbirka zadataka za 2. razred, pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref> ili '''Stogodišnji rat s Osmanlijama'''<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=12198 ARHiNET arhivski informacijski sistem], pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref> naziv je za niz sukoba relativnog nižeg intenziteta ("mali rat")<ref name="HIC"/> između [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskog Kraljevstva]] koje je u tom razdoblju promijenilo kraljeve iz nekoliko dinastija ([[Jagelovići]], [[Ivan Zapolja|Zapolje]] i [[Habsburgovci]]) i [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]].
 
== Vremenski tijek ==
 
Za početak Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata se po jednim kriterijima uzima katastrofalni poraz u [[krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493.]], a završna točka [[Sisačka bitka]] iz [[1593.]] godine.<ref>[http://www.hrstud.hr/hrvatskistudiji/nastavniprogrami/POVIJEST.pdf Hrvatski studiji] Studij povijesti</ref>
 
Po drugim kriterijima se uzima od 2. polovice 15. stoljeća i cijelo 16. stoljeće.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kontroverze/politicko-povijesne-analize-mladen-ancic/mladen-ancic-hrvatski-ulog-u-bosni-193.html Hercegbosna.org] [[Mladen Ančić]]: Hrvatski ulog u Bosni, 2. prosinca 2009., pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>
 
Po trećim kriterijima je taj rat završio najnižom točkom [[1606.]], kada je [[Žitvanski mir|mirom na Žitvi]] dobiven rat za Hrvatsku na kupskoj granici.<ref>[[Milan Kruhek]]: Granice Hrvatskog Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, Povijesni prilozi 10/1991., str.37.-39.</ref> 15. i 16. stoljeće su iz tog razloga u lirsko-epskom spjevu [[Pavao Ritter Vitezović|Pavla Rittera Vitezovića]] nazvani [[Dva stoljeća uplakane Hrvatske]] (''Plorantis Croatiae saecula duo carmine descripta''<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=10075 ARHiNET arhivski informacijski sistem] Pavao Ritter Vitezović, pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>).
Redak 36:
== Bojište ==
 
Bojište je bilo područje Hrvatskoga Kraljevstva na istoku, od granične crte na istoku iz razdoblja prije turskih osvajanja sve do istočne granice – kako neki pisci navode – ''ostataka ostatakâ Hrvatske'' (''Reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae''", tj. ''Ostaci ostataka nekada velike i slavne kraljevine Hrvatske'').<ref> [http://www.frazarij.com/Fraze/fraza.php?fraza=477& Frazarij: Fraze, frazemi i poslovice, latinske, grčke, francuske - "Ostaci ostataka"], frazarij.com, pristupljeno 7. studenog 2015.</ref>
 
Nakon poraza kod [[Bitka na Krbavskom polju|Bitke na Krbavskom polju]] [[1493.]], [[Turci]] su započeli opsjedati važna hrvatska uporišta i [[Utvrda|utvrde]]: [[Knin]] i [[Skradin]] pali su pod tursku vlast [[1522.]], a dvije godine nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke 1526.]] pod tursku vlast pada i [[Jajce]], vjerojatno između [[20. siječnja|20.]] i [[28. siječnja]] [[1528.]]<ref>[http://cipiripi-bosna.blogspot.hr/2011/06/banja-luka-i-jajce.html Historija bosanskih gradova - Banja Luka i Jajce {{bos oznaka}}], bosna.blogspot.hr, 10. lipnja 2011., pristupljeno 6. studenog 2015.</ref> Tako crta obrane biva pomaknuta unazad te se osvajanjem [[Požega|Požege]] [[1536.]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/63160 D. Mujadžević, str.98], 15. svibnja 2008.</ref> [[Klis]]a [[1537.]], [[Nadin]]a i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane kod Pakoštana]] [[1538.]]<ref> [https://www.scribd.com/doc/174499109/27/Od-venecijanskog-i-moldavskog-rata-do-mira-s-Venecijom Od venecijanskog i moldavskog rata do mira s Venecijom ], [[Google knjige]], 8. listopada 2013.</ref> svela na crtu Požega-[[Bihać]]-[[Velebit]]-[[Zrmanja]]-[[Cetina]].<ref name=raukar>{{cite journal | first = Tomislav | last = Raukar | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=86538&lang=en | title = Venecija i ekonomski razvoj Dalmacije u XV i XVI stoljeću | language = {{hrv oznaka}} | journal = Journal - Institute of Croatian History | volume = 10 | number = 1 |date=studeni 1977. | issn = 0353-295X | publisher = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | location = Zagreb, Hrvatska | page = 221. | accessdate = 7. kolovoza 2012.}}</ref>
 
Krajem [[1540.]] [[Osmansko carstvo]] okupiralo je hrvatska područja do [[Senj]]a i [[Donji Karin|Karina]], stavljajući Hrvatsku u nezgodan položaj između tih okupiranih dijelova i posjeda [[Mletačka republika|Mletačke republike]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]].<ref>{{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=76941&lang=en | language = srpski | author = Bogumil Hrabak | title = Turske provale i osvajanja na području današnje severne Dalmacije do sredine XVI. stoleća | journal = Journal - Institute of Croatian History | volume = 19 | number = 1 |date=studeni 1986. | issn = 0353-295X | publisher = [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | accessdate = 7. kolovoza 2012.}}</ref> Do 1573. veći je dio [[Zagora|Zagore]] bio pod mletačkom upravom, uslijed čega je i napredak Osmanlija bio usporen.<ref name=raukar/>
Redak 57:
Nakon bitke na [[bitka na Kosovu polju|Kosovom polju]] [[1389.]] Osmansko Carstvo je počelo s pljačkaško-paleškim pohodima po Bosanskom i Hrvatskom Kraljevstvu. Prvo je napalo južno i središnje Bosansko Kraljevstvo, a nakon što je ono palo 1463. godine, turske su postrojbe krenule na primorske, središnje ([[Krbava]]) i istočne nizinske dijelove Hrvatskog Kraljevstva. Vremenom su Turci počeli s upadima i u [[Koruška|Korušku]] i [[Štajerska|Štajersku]]. Turci su od pobjede na Kosovu polju 1389. do Krbavske bitke 1493. godišnje poduzimali od dva do deset pohoda u kojima su primjenjivali taktiku pustošenja napadnutog područja: spalili bi sve objekte u naselju, sve stanovništvo koje nije bilo ekonomski isplativo, stare i nemoćne bi poubijali, a sve drugo bi odveli u roblje, a sva materijalna dobra koja se moglo ponijeti bi odnijeli sa sobom.
 
Pored ekonomskih učinaka - osiromašivanje napadnutog područja putem pljačkanja i uništavanja ljudstva i objekata i na taj način namičući novac za plaćati svoju vojsku uz granicu, pohodi su imali izviđačku namjenu - prikupljalo se informacije o novim krajevima, a strateški je bilo unošenje nemira i straha na pograničnim područjima koja su postala ekonomski neutralizirana. Pohod pljačkaških postrojaba je pripremao teren za veću ofenzivu redovnom vojskom. Vojnici koji su vršili pohode zvali su se [[akindžija|akindžije]].<ref>{{cite web|url=http://www.ottoman-uniforms.com/akinci-corps-deli-cavalry-janissary-period-1860-imperial-army-corps-of-bashi-bazouk/|title=Ottoman Turkish Uniforms WW1 History First World War Militaria Turkey Wargaming Military Insignia Uniform Crimea Crimean - Akinci Corps & Deli Cavalry (Janissary Period); 1860 Imperial Army Corps of Bashi-Bazouk|work=Ottoman Turkish Uniforms WW1 History First World War Militaria Turkey Wargaming Military Insignia Uniform Crimea Crimean}}</ref> Plaća im je bila sve što bi opljačkali na pohodima. Bili su lako konjaništvo, a u pohode su išli u broju od 5 do 10 tisuća. Njihova brzina, pokretljivost, hrvatski brdoviti i šumoviti tereni su ih činili praktično nevidljivima i neuhvatljivima po upadu, a vidljivi su postajali tek kad bi upali u naselje, što je onemogućavalo ikakvu kvalitetnu obranu. Pogodni su za napad postajali tek kada bi u povratku s plijenom postali spora meta.<ref> George F. Nafziger and Mark W. Walton, ''Islam at War: A History'', str. 95. </ref>
 
Okolnosti u Hrvatskoj i Ugarskoj kao i u samoj kršćanskoj Europi su Osmanskom Carstvu išle na ruku. Hrvatsko-Ugarska je stalno trpjela zbog neprekidnog sukoba kralja i feudalaca sklonih samovlasti, kasnije i zbog građanskih ratova i seljačkih buna. U Hrvatskoj je to bio slučaj borbe između bana i najmoćnijih plemićkih obitelji. S druge strane, kralj je imao ambicije prema Češkoj i prevlasti u srednjoj Europi. Sve je to dovelo do toga da je Hrvatska pored turskih, trpjela i zbog upada kršćanskih snaga, primjerice njemačkih sa sjevera. Središnja vlast općenito nije ozbiljno shvaćala tursku opasnost, unatoč tome što su vrlo lako padale susjedne balkanske države pod tursku vlast, a ni poraz u [[bitka kod Varne|bitci kod Varne]] nije europskim kršćanskim zemljama bila dovoljna lekcija.<ref> Bodnar, Edward W., ''Ciriaco d'Ancona e la crociata di Varna, nuove prospettive'', Il Veltro 27, nos. 1–2 (1983), str. 235–251 </ref><ref> Halecki, Oscar, ''The Crusade of Varna'', [[New York]], 1943. </ref>
 
Tako je obrana Hrvatskog Kraljevstva često doslovno bila prepuštena isključivo hrvatskim snagama: hrvatskom banu i hrvatskom plemstvu, posebice onima kojima su posjedi bili ugroženi ili već oteti napadima. Motivirala ih je obrana postojeće imovine ili možebitno vraćanje okupirane imovine, a mnoge je plemiće gubitak posjeda dovodio u položaj bezemljaša. Unatoč tako teškoj gospodarskoj podlozi, hrvatska obrana je često pobjeđivala akindžije, kada bi presretanje uspjelo. Poznata je pobjeda u [[bitka u klancu Vrpilama|bitci u klancu Vrpilama]] [[1491.]], zvana i Prva krbavska bitka.<ref name="Horvat"/>
Redak 76:
{{glavni|Migracije Hrvata pred Turcima}}
 
Hrvati se povlače na sjever i zapad. Stanovništvo iz Pounja i okolnih krajeva odlazi u Gradišće (i okolne krajeve), Istru, Donju Sutlu, [[Seobe_Hrvata_iz_Pounja_u_Prekokuplje_u_16Seobe Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16._st st.|Prekokuplje]], a iz Huma u Molise, zapadnu Liku i Istru, Bačku, s istočnojadranske obale i zaleđa na zapadnu jadransku obalu. Središnji dio hrvatske oko Vrbasa se prazni i tamo se doseljava pravoslavno stanovništvo. Preostali katolički Hrvati u tim krajevima koji se nisu dali islamizirati, u znatnom broju prešli su na pravoslavlje, jer nije bilo katoličkog svećenstva, pravoslavno svećenstvo htjelo je podložiti i katolike pod svoju nadležnost preko raznih mjera pritisaka, odluka katoličkih vjernika koji su za ostati kršćanima i ne islamizirati se odlazili pravoslavnom svećenstvu. Budući da su katoličke zemlje bile susjedi s kojima su Osmanlije bile u ratu, za razliku od pravoslavnih, katolički je element doživljavan kao nepouzdan i subverzivan. Ostali razlozi su različiti pravni položaj Katoličke i Pravoslavne Crkve u Turskom Carstvu, progoni katolika od strane srpsko-pravoslavne hijerarhije, unutarnji odnosi među redovničkim i svjetovnim klerom, provedba grgurevskoga kalendara i t.d.<ref>[[Ratko Perić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/81040 Prozelitizam], Crkva u svijetu, 12/1992., str. 98.-99.</ref><ref>[[Igor Karaman]] (ur.): Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980., zemljovid na str. </ref><!--Na kojoj stranici?--><!-- ima i u radu Ive Banca o ovome -->
 
== Područja ugroze ==
 
Postojale su tri područja ratne ugroze. Prvo je bila teritorij Hrvatskog Kraljevstva nad kojim ni Hrvatska ni Osmansko Carstvo nisu imalo kontrolu te područja Hrvatskog Kraljevstva pod teškom ugrozom osmanskih vojnih operacija. Bilo je dubine do 50 &nbsp;km, a zapravo je pokrivala područja uz granicu odnosno kasniju [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]]. Nadgradnja i podgradnja je bila dosta srušena, gospodarski život vrlo loš i bilo je izloženo snažnom iseljavanju.
 
Drugo je bilo pod povremenim provalama osmanskih regularnih i neregularnih snaga. Kontrolirale su ju hrvatske vlasti, a u tom se području odvijao kakav-takav gospodarski život. Populacijski se popunjavalo iz raseljenih osoba iz prvog područja. Plemstvu je služilo kao gospodarski oslonac za branjenje ili pokušaje oslobađanja njihovih posjeda u prvoj zoni. Ta područja su živjela kao gospodarska potpora vojsci.
Redak 95:
* [[1415.]] - [[bitka kraj Lašve 1415.|Bitka kraj Lašve]] 10. kolovoza, vojska Hrvoja Vukčića-Hrvatinića uz pomoć Turaka pobijedila ugarsko-hrvatsku vojsku.<ref name="HBL-Gorjanski">Mladen Švab (2002): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7214 Gorjanski], Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 31. svibnja 2016.</ref>
* [[1430.]]-[[1433.]] [[Konavoski rat]]. [[Radoslav Pavlović]] je zaratio s Dubrovnikom. Rat je ostavio veliki trag na Dubrovnik, Hum i Bosnu te umnogome utjecao na situaciju u jugoistočnoj Europi. Jednako je vođen vojno i diplomatski. U rat je osim tih triju zemalja, bila uvučena Ugarska, Porta i despot Đurađ Branković.<ref>Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić: [http://hrcak.srce.hr/file/118298 Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. - 1433.)], ''Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe'', sv.2, br.3, listopad 2008.</ref>
* [[1432.]] Kralj [[Žigmund Luksemburški]] uspostavlja 3 obrambena tabora<ref>[[Trpimir Macan]], [[Željko Holjevac]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd. Školska knjiga, Zagreb, 2013., {{ISBN |978-953-0-61560-1}}, str. 85.</ref>: hrvatski tabor za obranu Hrvatske i Dalmacije, slavonski tabor usmjeren prema Uni i usorski tabor za obranu sjeverne Bosne i Podunavlja.
* 1435. - 1445. Velike turske provale u Hrvatsku i Ugarsku, međusobnih borbi velikih feudalaca, rat bana Matka Talovca protiv Ivana Frankopana oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.
* 1440. - [[Rat za hrvatsko-ugarsku krunu 1440.|Rat za hrvatsko-ugarsku krunu]] između udovice posljednjega hrvatsko-ugarskog kralja, [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburgovca]], [[Elizabeta Češka|Elizabete]] i [[Vladislav I. Jagelović|Vladislava I. Jagelovića]].
* [[1443.]]-[[1444.]] [[Veliki turski rat Vladislava II. Jagelovića|Veliki turski rat]] [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]]. Bitka kod [[bitka kod Varne 10. studenoga 1444.|Varne]] u [[križarski pohod na Varnu|pohodu]] na Varnu (Bugarska) i veliki poraz.
* 1456. - Pobjeda [[Ivan Hunjadi|Ivana Hunjadija]] kod Beograda. Iz zauzetih djelova Bosne Turci (Vrhbosna, Hodidjed) provalili na sjever do Save, gradeći preko te rijeke mostove i brodove, kojima su provaljivali u Slavoniju. <ref name="Prelog">Milan Prelog: [http://archive.org/stream/povijestbosneodn00preluoft/povijestbosneodn00preluoft_djvu.txt Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva], Sarajevo : Naklada J. Studnike i druga, 1910. Digitaliziranje sponzoriralo Sveučilište u Torontu, čijoj zbirci Robarts pripada knjiga.</ref>
* 1457. - Stjepan Tomašević sprema se na vojnu s Turcima i oduzimanje Srebrenice srp. despotu. Papa Kalikst ga je podupirao, no smrt kralja Ladislava Postuma, pa slaba pomoć s kršćanske strane, osujetile su namjere bos. kralja i rimskoga pape. Ipak se uputio u pohod na Srbiju, oborio na one oblasti, koje su despoti dršali izmegju Bosne i Drine (Srebrenica i 11 kaštela). Pohod nastavio dublje u Srbiju gdje je zavladala prosrpska struja koja je za despota postavila Mihajla Angelovića.<ref name="Prelog"/>
* [[Matija Korvin]] (1458.-1490.) sklapa savez s [[Bosansko Kraljevstvo|Bosnom]] protiv Turaka. Njegovim dopuštenjem Stjepan Tomašević postaje srp. despot ženidbom za Maru, kći Lazara Brankovića (travnja 1459.). Turci ne žele gubitak vrhovne vlasti nad Srbijom, zbog čega interveniraju poslije. <ref name="Prelog"/>
* [[1459.]] - U tužnim međukršćanskim razmiricama i spletkama, pored osmanskog napada, zbio se pad Srbije i pretvaranje iste u pašaluk. Smederevo predano Turcima, srp. despotica Jelena sklanja se u Bosnu. Matija Korvin krivio je bos. kraljevića da je za novac predao grad.<ref name="Prelog"/>
* 1460. - Osmanlije pod Hasan-pašom provalili u Bosnu. Bos. kralj Stjepan Toma je bio prisiljen dopusiti Turcima prolaz provaljuju preko Save u vukovsku i srijemsku županiju. Mlečanima nudi bos. krunu, u zamjenu za zaklon.<ref name="Prelog"/>
Redak 110:
* jeseni [[1463.]] Matija [[pohod Matije Korvina na Bosnu 1463.|oslobađa]] dio Bosne do [[opsada Jajca 1463.|Jajca]], uspostavlja [[Jajačka banovina|Jajačku]] i [[Srebrenička banovina|Srebrničku banovinu]]. Izbio [[mletačko-osmanski rat 1463. - 1479.|mletačko-osmanski]] rat koji je potrajao do 1479. godine.
* [[1464.]] Matija Korvin imenovao [[Mirko Zapolja|Mirka Zapolju]] ''upraviteljem kraljevstva bo­sanskoga'' i ''banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije''. [[osmanski pohod na Bosnu 1464.|Osmanski pohod]] na Bosnu. [[pohod Matije Korvina na Bosnu 1464.|Pohod]] kralja Matije Korvina na Bosnu.<ref>[http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Propast_kraljevine_Bosne Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Propast Kraljevine Bosne]</ref> Nakon ove kampanje pojavljuje se služba [[ban Bosne|bana Bosne]].<ref name="Klaužer">Vedran Klaužer: [http://hrcak.srce.hr/file/140011 Djelovanje Blaža Mađara, bana Bosne, Dalmacije, Hrvatske i cijele Slavonije u njegovom prvom mandatu (1470. - 1472.). Prilog poznavanju vršenja banske dužnosti u 15. stoljeću], Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, sv.30 br.- prosinac 2012., str. 124.</ref> Bitka kod [[bitka kod Jajca 1464.|Jajca]], [[bitka kod Srebrenika 1464.|Srebrenika]] i [[opsada Zvornika 1464.|Zvornika]].<ref name="Klaužer"/>
* [[1465.]] - [[pohod Matije Korvina na Bosnu i Hercegovinu 1465.|Pohod]] Matije Korvina na Bosnu (kratki) i Hercegovinu i Hum (dugotrajniji).<ref>R. Horvat: [[:s:Povijest_Hrvatske_IPovijest Hrvatske I._%28R (R._Horvat%29 Horvat)/Propast_kraljevine_BosnePropast kraljevine Bosne|Povijest Hrvatske I. - Propast kraljevine Bosne]], Zagreb, 1924.</ref><ref name="HE-Jan Vitovec">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64927 Jan Vitovec], Hrvatska enciklopedija, LZMK. Pristupljeno 29. svibnja 2016.</ref>; pada pod Osmanlije [[Stjepangrad|Blagaj]] na Buni
* [[1471.]] pada [[Počitelj]] na Neretvi, važna utvrda
* 1476. - Na nagovor vladara Perzije Usuna Hasana, Matija Korvin s 60.000 vojnika 15. veljače zauzeo osmansko polazište za pohode Šabac.<ref name="Horvat395">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 395. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref> Bitka kod [[bitka kod Šapca 1476.|Šapca]] (bos. banovina).
Redak 117:
* 1479. - Turska opasnost nije spriječila međusobna trvenja hrvatsko-ugarskog kralja s hrv. feudalcima. [[Rat Matije Korvina protiv Frankopana 1479. - 1480.]]. Turska provala u Međumurje 24. kolovoza, pustoše po Štajerskoj i zap. Ugarskoj. Najesen Turci pustoše Hrvatsku, Slavoniju, Kranjsku i Štajersku. Bitka kod [[Bitka kod Brežaca 1479.|Brežaca]] i turski poraz.<ref name="Horvat396"/><ref>[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 397. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref> [[Rat Matije Korvina protiv Fridrika III. 1479. - 1487.]]<ref>[https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Hrvatska_god._1479.%E2%80%941490. Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Hrvatska god. 1479.—1490.]</ref> Velika pobjeda u bitci na [[bitka na Kruhovom polju 13. listopada 1479.|Kruhovom polju]].
* [[1480.]] Kolovoza Daut-paša provalio u Hrvatsku, Kranjsku, Korušku i Štajersku.<ref>"''Oni opustoše lijepe doline rijeke Save, Drave, Krke, Labuđe i Mure, te se u Bosnu vrate s velikim plijenom.''"</ref> Studenoga kralj Matija Korvin [[pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.|upada]] u Bosnu do Sarajeva. [[Bitka kod Travnika 1480.|Bitka kod Travnika]].<ref name="Horvat398-399">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 398.-399. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>
* 1481. - Svibnja umire sultan Muhamed II. Ratovanja za prijestolje nasljednika braće Bajazita i Džema. Prigodu koristi [[Vlatko Kosača]] koji na poziv tamošnjih Vlaha ljeti [[pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.|upada]] u Bosnu. <ref name="Horvat398-399"/> Bitka kod [[bitka kod Vrhbosne 1481.|Vrhbosne]].
* [[1482.]] pada [[Herceg-Novi]], godina pada [[Hercegovina|Hercegovine]]<ref name="Horvat398-399"/>
* Vladislav II. Jagelović (hrv.-uga. kralj od 1490.-1516.) uveo plaćanje ratne daće ([[dica]]) u Ugarskoj, ali je Hrvatsku oslobodio plaćanja te daće.
Redak 138:
* [[1491.]] [[Požunski mir]] koji je okončan [[rat za hrvatsko-ugarsku krunu 1490.|rat za hrvatsko-ugarsku krunu]]. Svi se velikaši nisu pokorili novom kralju.
* [[1491.]] velika pobjeda hrvatske bansko-feudalne vojske u [[krbavska bitka 1491.|bitci u klancu Vrpile]], nedaleko od Krbavskog polja, nad Turcima koji se vraćaju s pohoda po Kranjskoj
* [[1493.]] Rasap grada [[Modruš|Modruša]]a. [[Krbavska bitka]], veliki poraz hrv. snaga. Znatni ljudski gubitci, većina hrv. plemstva je izginula.
* [[1494.]] Preživjelo hrv. plemstvo se skuplja na [[Bihaćki sabor 1494.|Sabor]] u Bihaću, odakle [[10. travnja]] preko pape i njemačkog cara Maksimilijana šalje poruku kršćanskoj Europi u kojoj vapi za pomoć<ref>[https://web.archive.org/web/20100521020443/http://hr-mucenici.hbk.hr/velebit/bitka.shtml Crkva hrvatskih mučenika - Udbina] Bitka na Krbavskom polju, pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>. Kolovoza osmanske snage prešli su Savu kod Mitrovice te pustošili istok Hrvatske, odvevši 7.000 zarobljenih iz požeške, samoborske i zagorske okolice. Jakup-paša upao u Hrvatsku preko Une, a neki nezaštićeni velikaši mu se pokoriše. Iznimno loše financijsko stanje: južno od Save i Kupe nikakve se ratne daće nije pobiralo, jer su te krajeve Turci gotovo uništili, a u sjevernoj Hrvatskoj samo polovica „izvanredne daće". U listopadu kralj Vladislav obračunava se s [[Lovro Iločki|Lovrom Iločkim]], [[pohod kralja Vladislava II. na Lovru Iločkog|osvajajući]] i opsjedajući njegove gradove.<ref name="Horvat60">[[Rudolf Horvat]]: [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1491.—1495.|60. Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1491.—1495.]]</ref>
* [[1495.]] Kralj Vladislav sklopio [[primirje u Pečuhu 1495.|primirje]] s Turcima.<ref name="Horvat60"/>
Redak 147:
* [[1520.]] Ban [[Petar Berislavić]] pogiba u turskoj zasjedi na [[Vražja gora|Vražjoj gori]] kod Korenice<ref name="Baras"/>
* [[1521.]] pada Beograd, ključ Ugarske i Hrvatske, Turci osvajaju [[Srijem]], padaju [[Knin]], [[Sinj]] i [[Skradin]]
* [[1522.]], [[19. studenoga]]<ref>Trpimir Macan, Željko Holjevac, ''Povijest hrvatskoga naroda'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd. Školska knjiga, Zagreb, 2013., {{ISBN |978-953-0-61560-1}}, str. 126.</ref> Govor ''[[Oratio pro Croatia]]'' [[Bernardin Frankopan|Bernardina Frankopana]], njemačkim staležima, na carskom saboru u Nürnbergu, neuslišeni vapaj za pomoć Hrvatskoj.
* [[1525.]] prodor hrvatskih snaga do okruženog Jajca
[[Datoteka:Hrvatska uoči Mohačke bitke.jpg|mini|250px|Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. ]]
* [[1526.]] [[Sulejman I.|Sulejmanov]] pohod na Ugarsku preko Hrvatske, te osvaja ([[Osijek]] i [[Vukovar]]). [[Opsada Petrovaradina 1526.|Opsada]] i pad Petrovaradina. [[Borbe oko Petrovaradina|Borbe]] oko Petrovaradina. [[Mohačka bitka]]. Pada dinastija [[Jagelović]] u Hrvatskoj i Ugarskoj.
* Hrvatski Sabor u [[Cetin]]u 1527. [[sabor u Cetinu|bira]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburgovca]] za kralja, a slavonski u [[sabor u Dubravi|Dubravi]] bira [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]] za kralja
Redak 158:
* [[1533.]] Ferdinand i brat Karlo V. mobiliziraju 100.000 ljudi kod Beča. Ljeti Ferdinand i Sulejman ugovaraju mir.
* [[1536.]] Turci upali u ist. Slavoniju, osvajaju [[Požega|Požegu]], [[Valpovo]], [[Našice]], [[Bedemgrad]], [[Koška|Košku]], [[Subotica (utvrda)|Suboticu]], [[Gorjani|Gorjane]], [[Đakovo]] i još neke utvrde u blizini.
* [[1537.]] Turci [[bitka kod Klisa 1537.|osvojili Klis]] nakon ustrajne Kružićeve obrane i uz mletačku pomoć nepomaganjem i oštrim prijetnjama pomagačima Klišana,<ref name="Kovačić">J. Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/99200 Žrnovnica pod Turcima], Baština 34, Split 2007., str. 8 </ref> pad j. Hrvatske. Pada [[bitka kod Požege|Požega]]. [[Katzianerova vojna]]: protupohod u Slavoniju, cilj Osijek; vojskovođa bježi, poraz u [[bitka kod Gorjana 1537.|bitci kod Gorjana]]. Izbio [[mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.|mletačko-osmanski]] rat koji je potrajao do 1540. godine.
* [[24. veljače]] [[1538.]] [[mir u Velikom Varadinu]] između Ferdinanda i Ivana Zapolje: Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, Ferdinandu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti i Ugarska; rođenjem sina Zapolja prenosi prava na sina [[Ivan Sigismund Zapolja|Ivana Sigismunda]], a ne na Ferdinanda
* [[24. travnja]] [[1538.]] Turci zauzeli Dubicu. Bijeg posade iz [[Subocki grad|Subockog grada]] i Jasenovca. Zbog mogućeg pada Hrastovice, bio je ugrožen i Zagreb, no [[Tomo Nadaždi]] i [[Marko Tomasović]] vratiše Jasenovac.<ref name="Horvat">[[Rudolf Horvat]]: [[:s:Povijest_Hrvatske_IPovijest Hrvatske I._ (R._Horvat Horvat)/Ban_Petar_KeglevićBan Petar Keglević|Povijest Hrvatske]].</ref>
* [[5. rujna]] [[1538.]] Ferdinand na prijedlog Nikole Jurišića daje posebne privilegije većinom katoličkim Vlasima kojima su dopustili naseliti se po Bilogori i uz pritoke Čazme.<ref name="Horvat"/>
* [[1539.]]-[[1540.]] Oružane razmirice po posjedima biskupa [[Šimun od Erdeda|Šimuna od Erdeda]] i knezova Zrinskih (braće [[Ivan Zrinski|Ivana]] i [[Nikola Zrinski|Nikole]])<ref name="Klaić-pdf-147-148">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 147.-148.</ref>
* [[1540.]]-[[1547.]] [[habsburško-osmanski rat 1540. - 1547.]]
* [[1540.]] Turci iz bos. i kliškog sandžaka udrili na zrinske posjede u Pounju; [[opsada Zrina 1540.|turska opsada Zrina]], Zrinski odolio opsadi<ref name="Horvat"/> Zapolja umro 22. srpnja. Ugarska na [[Rakoško polje|Rakoškom polju]] polovicom rujna izabrala Zapoljinog sina za kralja,<ref name="Klaić-pdf-144">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 144.</ref> Ferdinand vojno reagira radi ostvarenja prava na Ugarsku, osmanska protureakcija 1541. je 4. pohod koji uglavnom obuhvaća Ugarsku;<ref name="Klaić-archive">[http://www.archive.org/stream/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft_djvu.txt Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .txt, 1,8 MB)</ref><ref name="Klaić-pdf">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB)</ref> formira pašaluk koji dijelom obuhvaća i hrvatski teritorij, Ferdinandu ostaje z. Ugarska te ostatak Hrv. Kraljevstva. Neshvaćanje situacije: hrv. vlasti predlažu rušenje kaštela u Božjakovini.<ref name="Turci pred Božjakovinom"/>
* [[1541.]] stanje: Hrvatska na jugu Kupe pak do Une i do mora nije ni oporezovana zbog ratnih razaranja još od kralja Vladislava II., a u Slavoniji samo 10.645 ognjišta se moglo oporezovati; u Križevačkoj županiji tek 1501. <ref name="Klaić-pdf"/>
* [[1543.]] Bosanski paša provalio u Slavoniju, čije su granice bile slabo uređene, 15. travnja zauzeli [[Voćin]] (Očin), [[Stupčanica|Stupčanicu]], [[Čaklovac]], [[Bijela Stijena|Bijelu Stijenu]], [[Čazma|Čazmu]] (Začezan), [[Orahovica|Orahovicu]] i [[Pakrac]]. 26. travnja Sulejman II. krenuo iz Drinopolja prema Savi na Ugarsku ([[5. Sulejmanov pohod na Ugarsku|5. Sulejmanov pohod]]). Poč. lipnja sagrađeni za tur. vojsku mostovi kod Petrovaradina i Osijeka. U lipnju i srpnju u Ugarskoj pali su [[Šikloš]], [[Pečuh]], [[Budim]], [[Ostrogon]] i [[Stolni Biograd]]. Intervencija hrvatsko-ugarskih snaga kod Blatnog jezera protiv tatarskih haranja; [[bitka kod Šomljova 1543.|bitka]] kod [[Šomljov]]a. 24. kolovoza [[bitka kod Otočca 1543.|hrv. pobjeda u Gackoj kod Otočca]]. Car Ferdinand sabrao vojsku za [[Ferdinandov nesprovedeni protuudar 1543.|protuudar]] na Ostrogon, no zbog protivljenja pola njegove vojske (Čeha i Moravljana) morao je odustati. Sabor traži stalnu organizaciju slavonske krajine. 5. studenoga požeški sandžakbeg Muratbeg napao Brezovicu. 6. studenoga pala [[Brezovica]], zbog čega su napušteni Pakrac i Petrovina.<ref name="Klaić-pdf158">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 157.-160.</ref>
* [[1544.]] Pala [[Kraljeva Velika]]. Sisak utvrđen.<ref name="Klaić-pdf155">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 155.-156.</ref> Neuspjela Ferdinanrodva mirovna inicijativa preko egerskog prepošta Jerolima Adarna (jer je umro 1545.) te Karla V.<ref name="Klaić-pdf163">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 163.-166.</ref>
Redak 185:
* [[1564.]] [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan Habsburgovac]] postaje novi hrvatski kralj.
* [[1565.]]-[[1568.]] [[habsburško-osmanski rat 1565. - 1568.]]
* [[1565.]] Turski pohod na Hrvatsku, osvajaju Krupu na Uni, koju je branio [[Matija Bakić]]<ref>[[Trpimir Macan]], [[Željko Holjevac]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd. Školska knjiga, Zagreb, 2013., {{ISBN |978-953-0-61560-1}}, str. 137.</ref> s malom posadom. Hrvatska pobjeda kod [[bitka kod Obreške 1565.|Obreške]] (blizu Ivanića), pod vodstvom bana [[Petar II. Erdődy|Petra II. Erdődyja]]. Turci topovima razorili [[Topusko|topuski]] [[Cistercitski samostan i opatija u Topuskom|cistercitski samostan i crkvu]].<ref name="GK-Oboružani topuzima"/>
* [[1566.]] Neuspješni pokušaj nagodbe s Ivanom Sigismundom Zapoljom, novi [[građanski rat]]. U svibnju [[6. Sulejmanov pohod na Ugarsku]], na poticaj Mehmed-paše Sokolovića. Poraz Turaka u [[Bitka kod Šikloša 1566.|bitci kod Šikloša]]. [[bitka kod Sigeta|Udar na Siget]], bazu odakle je [[Nikola Šubić Zrinski]] kretao u napad na Turke oko Blatnog jezera. Pada Siget.
* [[1567.]] Maksimilijan potiče pregovore o miru.
Redak 197:
* [[1576.]] [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] postaje hrvatski kralj. Padaju Cazin i Bužim.
* [[1577.]] Padaju [[Kladuša]], [[Ostrožac]], [[Zrin]], [[Pećigrad]], [[Podzvizd]] i [[Drežnik]]. Počela opsada ključnog grada [[Gvozdansko]]g. Padaju posljednji dijelovi (osim Bihaća i okolice) područja Hrvatskog Kraljevstva kasnije nazvanog [[Turska Hrvatska]], a danas poznatog pod nazivom Bosanska Krajina.
* [[1578.]] Palo [[opsada Gvozdanskog 1578.|Gvozdansko]]. Kralj predao neposrednu upravu u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] stricu Karlu, izvan nadležnosti Hrvatskog Sabora i bana, unatoč žestokim prosvjedima istih. Krajem godine vraćeno Gvozdansko, Zrin, Novigrad i ine utvrde zapadno od Une;, Ferhad-begova vojska razbijena i protjerana preko preko Une. Epidemija kolere rasipa kršćanske redove, što dovodi do novog upada Ferhad-begove vojske u Pounje. <ref>[[Vladimir Brnardić]], [https://web.archive.org/web/20140116073129/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp Gvozdansko], ''[[Hrvatski vojnik]]'' br. 68, siječanj 2006., pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>
* [[1579.]] Izgrađen [[Karlovac]].
* [[1580.]] [[Bosanski pašaluk|Bosna]] postaje osmanski pašaluk. . Pada Bihać. Turski upad na [[Turopolje]].
* od [[1584.]] niz manjih pobjeda hrvatske vojske ([[bitka kod Slunja 1584.|Slunj]], [[bitka kod Ivanić Grada|Ivanić Grad]]{{pojasniti|provjeriti Ivanić Grad}}).
* [[Dugi rat]] [[1591.]]-[[1606.]]
* [[1591.]] [[Hasan-paša Predojević]] opsjeda [[bitka za Sisak 1591.|Sisak]]. U protuudaru i progonu Turaka oslobođena [[Moslavina]]. Turci u povlačenju pale okolinu [[Božjakovina|Božjakovine]] i [[Vrbovec|Vrbovca]]. <ref name="Turci pred Božjakovinom-Božjakovina">[http://www.brckovljani.hr/povijest/adam/adam_04.html Povijest Brckovljana i okolice. Povijest Božjakovine i okolice. Poglavlje IV. Turci pred Božjakovinom], "''ali unatoč svemu, kaštel u Božjakovini nije odolio velikom turskom napadu 1591. godine.''", pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref> Početkom listopada 1591. Turci s 4 do 5 tisuća vojnika upadaju u Moslavinu u kraj između Ivanića i Križevaca, opustošili su okolicu Križevaca, 5. listopada kaštel Božjakovina je spaljen i sklonjeni pučani porobljeni, a trgovište uništeno.<ref name="Turci pred Božjakovinom"/>
* [[1592.]] Turci ne uspijevaju osvojiti [[bitka za Sisak 1592.|Sisak]], ključ Hrvatske. Za tu svrhu su sagradili grad [[Petrinja|Petrinju]] (utvrda Novigrad, ''Yeni Hisar'') radi zaobilaženja Siska i da im posluži kao istureno uporište za napade na Hrvatsku. Opsjedaju i osvajaju nekad slobodni kraljevski grad [[bitka za Bihać 1592.|Bihać]], koji se nikada više neće moći osloboditi, te će trajno ostati izvan matičnog hrvatskog teritorija. [[27. rujna]] [[1592.]] najžešća turska provala na [[Mraclin]]. Pljačkaški odredi (akindžije) Hasan-paše Predojevića pretvorili su Mraclin u zgarište. Turci razorili [[vukovinska tvrđava|vukovinsku tvrđavu]]. Turopolje u 16. stoljeću najžešća je meta turskih napada. Nakon pada Bišća, Hrvatski Sabor donio ''Odluku o sveopćem zemaljskom ustanku (insurekciji) na obranu domovine'' i o dostavi hrane vojsci. Time u ratnim okolnostima kad ban uputi poziv, u rat moraju poći svi plemići hrvatskog kraljevstva osobno, sve duhovne osobe, građani i kmetovi.<ref name="Skanderlić">Sandra Skanderlić: [https://web.archive.org/web/20150522022540/http://croatia.ch/zanimljivosti/080623.php Bitka kod Siska], Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch, pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>
* [[1593.]] [[sisačka bitka]] u lipnju, katastrofalni poraz turskih snaga. Osmanlije pretkraj godine uspijevaju [[osmansko zauzimanje Siska 1593.|privremeno]] zauzeti Sisak.<ref name="Skanderlić"/>
Redak 218:
* [[1663.]] Niz bitaka za [[Novi Zrin]]: [[bitka za Novi Zrin 13. kolovoza 1663.|13. kolovoza]], [[bitka za Novi Zrin 17. studenoga 1663.|17. studenoga]]. Bitka kod [[bitka kod Jurjevih Stijena 1663.|Jurjevih Stijena]] kod Otočca.
* [[1664.]] Turska opsada i razaranje [[opsada Novog Zrina|Novog Zrina]]. [[Monošterska bitka 1664.]]
* [[1664.]] Sramotni [[Vašvarski mir]].<ref> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=63982 Vašvarski mir (<<sramni mir>>)], [[Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 1. studenog 2015. </ref> [[Pohod Nikole VII. Zrinskog 1664.|Pohod]] Nikole VII. Zrinskog sve do Osijeka.<!-- [[zimski pohod 1664.]] (pohod preko Osijeka) hu: Téli hadjárat (1664) -->
* [[Zrinsko-frankopanska urota]]: hrvatsko-ugarski pokušaj prevrata zbog kukavištva i neaktivnosti Habsburga na oslobođenju Hrvatske i Ugarske.<ref> [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/04travanj/0430%20ZrinskiFrankopani.html ZRINSKO-FRANKOPANSKA UROTA!], [[Hrvatska radiotelevizija]], 30. travnja 2008. </ref>
* kraj [[16. stoljeće|16.]] - poč. [[17. stoljeće|17. stoljeća]] - naseljavanje Vlaha
* [[Veliki turski rat]] [[1662.]]-[[1699.]] Petrovaradin naizmjence pada iz turskih u kršćanske ruke.<ref> [http://vojnapovijest.vecernji.hr/veliki-becki-rat-1683-1699-sveta-liga-i-oslobadanje-hrvatskih-krajeva-od-osmanske-vlasti-972296 Veliki Bečki rat, Sveta liga i oslobađanje hrvatskih krajeva], [[Večernji list]] - Vojna povijest, 8. listopada 2014. </ref>
* 1684. - Izbio [[Morejski rat]], mletačko-osmanski rat koji je potrajao do 1699. godine.
* [[1687.]] [[Bitka kod Šikloša 1687.|bitka kod Šikloša]], oslobađanje mnoštva istočnohrvatskih (i ugarskih gradova<ref>[http://www.bastina-slavonija.info/Pretraga.aspx?id=8506 Hrvatska kulturna baština] Medalja. Sedam ovalnih kartuša s prikazima gradova oslobođenih od Turaka: POSEGA/ ESSECK./ WALPO./ PETER. WARDEIN./ PALOTTA./ ERLA, pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref>
* [[1691.]] Bitka kod [[bitka kod Slankamena 1691.|Slankamena]]. U toj bitci poginuo je, pogođen hitcem u leđa, [[Adam Zrinski]], sin [[ban]]a i grofa [[Nikola VII. Zrinski|Nikole VII. Zrinskoga]].<ref>Trpimir Macan, Željko Holjevac, ''Povijest hrvatskoga naroda'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd. Školska knjiga, Zagreb, 2013., {{ISBN |978-953-0-61560-1}}, str. 154.</ref>
* 1714. - [[Sinjski rat]] (drugi morejski rat, Mali rat), mletačko-osmanski rat koji je potrajao do 1718. godine.
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Stogodišnji_hrvatsko-turski_rat"