Inačica od 14. siječnja 2020. u 21:02 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits m →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 17:26 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 3: ==Povijest== Poznata i kao ''Basilica Eudoxiana'', sagrađena je prvo na starim ostatcima <ref> Iskopavanja od 1956. do 1959. godine pokazuju da su postojali stariji ostaci istih dimenzija, koji su podignuti na rimskim temeljima iz različitih perioda, a najstariji period je bio još iz vremena Republike (Touring Club Italiano, ''Roma e dintorni'', Milan, 1965.:337-39).</ref> između 432. i 440. da bi se u njoj smjestile [[Relikvija\|relikvije]] okova kojima je [[Sveti Petar]] bio okovan u [[Jeruzalem]]u, poznatim iz epizode ''Oslobođenje Svetog Petra''. Carica Licinia Eudoxia (supruga cara [[Valentinijan III.\|Valentinijana III.]]), dobila je okove na poklon od svoje majke Aelie Eudocie supruge bizantskog cara [[Teodozije II.\|Teodozija II.]], koje je pokazala papi [[Lav I.\|Lavu I.]]. Aelia Eudocia je dobila ove okove kao poklon od Iuvenalisa, jeruzalemskog biskupa. Prema legendi, kada ih je Lav uporedio sa okovima kojima je Sveti Petar bio okovan u rimskom Mamertine zatvoru, dvoji su se okovi čudesno spojili.<ref>Na ovaj način su se okovi spojili</ref> Okovi se čuvaju u [[relikvijar]]u ispod glavnog oltara bazilike. Bazilika koju posvećuje 439. papa [[Siksto III.]], prolazi kroz nekoliko restauracija, između ostalih [[Hadrijan I.]] a i jedne u 11. stoljeću. Između 1471. i 1503. godine, godine koje je izabran papa [[Julije II.]], rođak pape [[Siksto IV.\|Siksta IV.]], kardinal Della Rovere pravi značajnije izmjene u izgledu bazilike. [[Portik]] bazilike koji je dodan 1475. pripisuje se Bacciu Pontelliju dok se sagradnja [[klaustar]]a (149.3-1503.) pripisuje Giulianu da Sangallu. Kasniji radovi napravljeni su početkom 18. stoljeća pod vodstvom Francescom Fontanom a slijedi i obnova 1875. godine. Redak 17: Drugi umjetnički radovi uključuju Guercinova platna ''Svetog Augustina'' i ''Svete Margarete'', spomenik kardinalu Girolamu Agucchiju kojeg je dizajnirao Domenichino i koji je također nacrtao fresku u sakristiji bazilike; ''Oslobođenje Svetog Petra'' (1604.). Slika iza oltara u prvoj kapeli na lijevoj strani koju je nacrtao Cristoforo Roncalli je "Skidanje s križa". Za grobnicu kardinala [[Nikola Kuzanski\|Nikole Kuzanskog]] iz 1464., sa njenim reljefom "kardinal Nikola pred Svetim Petrom", zaslužan je Andrea Bregno. Slikar i kipar Antonio Pollaiuolo sahranjen je lijevo od ulaza. Ovaj kipar, podrijetlom iz [[Firenca\|Firence]], dodao je figure [[Romul]]a i Rema na [[Kapitolijska vučica\|kapitolijsku vučicu]]. <ref>"Skulptura" . ''The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture.'' Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.</ref> Arheolozi su 1876. otkrili grobnicu za koju se vjerovalo da sadrži ostatke makabejskih mučenika, opisanih u [[Druga knjiga o Makabejcima\|Drugoj knjizi o Makabejcima]] 7-41.<ref>Taylor Marshall, <em>The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity</em>, Saint John Press, 2009. {{ISBN \|978-0-578-03834-6}} 170. stranica</ref> Teško je povjerovato da su ovo ostaci [[Židovi\|židovskih]] mučenika koji su žrtvovali svoje živote u [[Jeruzalem]]u. Njihov spomen da je istog dana kada i spomen dan čuda spajanja dvaju okova, 1. kolovoza svake godine. Treći [[oltar]] u lijevom prolazu sadrži [[mozaik]] [[Sveti Sebastijan\|svetog Sebastijana]] iz 7. stoljeća. Ovaj mozaik se poistovjećuje sa izbijanjem [[kuga\|kuge]] u Paviji, gradu smještenom u sjevernoj Italiji. Kuga se mogla zaustaviti jedino ako bi se oltar Svetog Sebastjana sagradio u crkvi Sveti Petar u okovima u tom gradu. Ovaj priča prihvaćeba je u Rimu i odatle dolazi i oltar. [[Datoteka:Julije Klovic de Croatia1.JPG\|mini\|150px\|desno\|Nadgrobni spomenik Juliju Kloviću]] Redak 36: Slika:Julije Klovic de Croatia2.JPG\|Nadgrobni spomenik Juliju Kloviću </gallery> ==Izvori== Line 47 ⟶ 46: {{Commonscat\|San Pietro in Vincoli (Rome)}} {{~~Predložak:~~Znamenitosti Rima}} {{GLAVNIRASPORED:San Pietro in Vincoli}}

Sveti Petar u okovima: razlika između inačica