Termohalinska pokretna traka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Circulacion termohalina.jpg|mini|300px|Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana [[Antarktička cirkumpolarna struja]]]]
'''Termohalinska pokretna traka'''<ref name="zemlja">Zemlja, velika ilustrirana enciklopedija, str. 390, ''Mozaik knjiga'', 2006., {{ISBN
Pokretač ove vrlo opsežne razmjene masa i [[temperatura|temperature]] je svojstvo morske vode da temeljem promjene [[salinitet]]a i [[temperatura|temperature]] mijenja gustoću (termohalinsko svojstvo). Ovisno o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], mijenja se količina sunčevog zračenja. Tako se u blizini [[ekvator]]a podiže temperatura vode a [[isparavanje]] joj povečava slanost.
==Povijest==
Redak 10:
Kruženje se odvija kako na površini tako i u dubini. Hladna voda struji u dubini od 1,5 do 3,0 kilometara krećući se pretežno paralelno s padinama kontinentalnih obala zapadnim rubovima oceanskih bazena zbog Zemljine rotacije. Pri tome, u sekundi tom strujom prođe između 10 i 40 milijuna [[kubni metar|kubnih metara]] vode.
Globalno kruženje razmjene topline u značajnoj mjeri određeno je zimskim spuštanjem slane i hladne morske vode u [[Atlantik|sjevernom Atlantiku]] na dubinu od 1 do 4
Pored termohalinskog utjecaja, značajnu ulogu ima raspoređenost [[kontinent|kontinenata]], [[Coriolisov učinak]] (zbog njega se struje javljaju prije svega uz zapadne obale) i [[vjetar|vjetrovima]] uzrokovan [[Ekmanov učinak]] Zajedno, to sve dovodi do stvaranja regionalno vrlo kompleksnih, najrazličitijih strujanja, kao na primjer u obliku velikog strujnog vrtloga uz južnu obalu Južne Amerike. Pri tome, manjim dijelom struje i vodene mase iz [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] u Atlantik, zbog čega i on uvjetno sudjeluje u globalnom kretanju ove beskonačne trake strujanja. Kako neki od tih čimbenika zavise o lokalnom intenzitetu sunčevog zračenja, tijekom godine mogu struje biti manje ili više izražene, na primjer u Indijskom oceanu pod utjecajem [[monsun]]a. Značajan učinak na struje imaju i [[obalno nadiranje nagore]]<ref name="zemlja" /> (Upwelling) i [[obalno nadiranje nadolje|nadolje]]<ref name="zemlja" /> (Downwelling).
Redak 23:
==Literatura==
* Apel, J. R., (1987), ''Principles of Ocean Physics'', Academic Press, ({{ISBN
* Gnanadesikan, A., R. D. Slater, P. S. Swathi, and G. K. Vallis, (2005): The energetics of ocean heat transport. ''Journal of Climate'', '''18''', 2604-2616.
* Knauss, J. A., (1996), ''Introduction to Physical Oceanography'', Prentice Hall ({{ISBN
*Kunzig, Robert (2002): ''Der unsichtbare Kontinent. Die Entdeckung der Meerestiefe''(Nevidljivi kontinent. Otkrivanje morskih dubina), marebuchverlag
* Primeau, F., (2005), Characterizing transport between the surface mixed layer and the ocean interior with a forward and adjoint global ocean transport model, ''Journal of Physical Oceanography'','''35''', 545-564.
|