Verizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
proširenja, izvori, redaktura teksta, poveznice |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
'''Verizam''' je pokret i metoda u umjetnosti koje karakterizira težnja za što istinitijim predočivanjem, prikazivanjem ili izražavanjem stvarnosti.<ref name=OE>Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, svezak 8., Š-Žva, Zagreb, 1982.</ref> Nastao je u [[Talijanska književnost|talijanskoj književnosti]] te se smatra talijanskom varijatnom [[Naturalizam|naturalizma]].<ref name=CD>Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 270, {{ISBN
Izvorni naziv ''verismo'' potječe od talijanske riječi ''il vero'': istinito. Za razliku od [[realizam|realizma]] verizam je u književnosti uglavnom zaokupljen ružnom i mračnom stranom života, po čemu je gotovo istovjetan s francuskim [[naturalizam|naturalizmom]] od kojega je i potekao. Veristički momenti su u umjetničkim djelima stari koliko i sama umjetnost, ali kao određeni pokret i metoda verizam je najbolje zastupan u talijanskoj književnosti [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name=OE/>
Začetnik verizma je sicilijanski pisac [[Giovanni Verga]] koji u romanima i pričama nastalima 1880-ih bilježi težak život [[sicilija]]nskih siromaha.<ref name=CD/> U djelu ''Nedda'' bespoštedno opisuje strasti tamošnjih seljaka. Značajni talijanski veristi su [[Luigi Capuana]], [[Federico De Roberto]], [[Gabriele d'Annunzio]] i [[Lorenzo Stecchetti]], te kazališni pisci [[Vittorio Bersezio]], [[Giuseppe Giacosa]], [[Marco Praga]] i [[Giacinto Gallina]].<ref name=OE/>
====Verizam u glazbi====
U glazbi verizam se razvio potkraj 19. stoljeća, najizrazitije u talijanskoj [[opera|operi]] pod utjecajem istoimenog pokreta u književnosti i naturalizma. Javlja se kao reakcija na kasnoromantičku operu, poglavito na [[simbolizam|simbolistički]] misticizam [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] i njegovih sljedbenika, te se očitovao u težnji za naglašeno realističkim prikazivanjem ljudskih sudbina, njihovih elementarnih strasti, mračnih nagona i žestokih sukoba. Glazbena sredstva opernih verista osnivaju se na tradicionalnoj talijanskoj pjevnoj melodici, ali se zbog isticanja dramatičnih efekata, stil pjevanja udaljuje od [[Bel canto|bel canta]]. Prethodnice opernog verizma su relističke crte pojedinih [[Giuseppe Verdi|Verdijevih]] djela ([[Traviata]]) te [[Georges Bizet|Bizetova]] [[Carmen]].
Prve izrazito verističke opere su [[Cavalleria rusticana]] (1890.) [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnija]] prema istoimenoj noveli Giovannija Verge, i [[Pagliacci]] (1892.) [[Ruggiero Leoncavallo|
====U ostalim europskim zemljama====
Talijanska opera dala je podstreka verizmu u njemačkoj operi. Zastupaju ga Leo Blech u djelima ''Aglaja'' i ''Cherubina'', J. Forster: ''Ruža Pontevedre'', Eugen d' Albert: ''U dolini'', i drugi. U Francuskoj, Alfred Bruneau i Gustave Charpentier: ''Louise'', izgrađuju svoj poseban verističko-relistički izraz.<ref name=OE/> U Hrvatskoj verizmu se djelomično priklonio [[Blagoje Bersa]] u operi [[Oganj]].
U [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] verizam je prisutan u djelima slikara Francesca Paola Michettija i kipara V. Vele. Elementi ovog pokreta povremeno se javljaju i u 20. stoljeću, primjerice u slikarstvu [[George Grosz|Georga Grosza]].<ref name=OE/>
==Izvori==
| |||