Inačica od 18. kolovoza 2014. u 16:16 uredi 78.1.94.94 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 18:18 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 17: }} {{dz}} '''Xanadu''' ili '''Shangdu''' ([[kineski]]: ~~上都~~上都 , [[pinyin]]: Shàng ~~dū~~dū) je bila ljetna prijestolnica [[Kublaj-kan]]ova [[Mongolsko carstvo\|Mongolskog carstva]], koje je zauzimalo veći dio [[Azija\|Azije]]. Arheološki nalazi sugeriraju da se grad nalazio u današnjoj [[Unutarnja Mongolija\|Unutarnjoj Mongoliji]] ([[Kina]]), oko 275  km sjeverno od [[Peking]]a i 28  km sjeverozapadno od modernog grada [[Duolun]]a. Na njegovom mjestu je stajao stariji kineski grad '''Kaiping''' (开平, ''Kāipíng'') kojeg je od 1252.-56. godine urbanizirao kineski arhitekt [[Liu Bingzhong]] po strogom kineskom planu utemeljenom na [[Feng shui]]ju<ref>Nancy Shatzman Steinhardt, ''Chinese imperial city planning'', University of Hawaii Press, 1999., str. 153. {{ISBN \|0-8248-2196-3}}</ref>. Novi grad površine od oko 25.000 ha je bio jedinstven pokušaj spajanja [[nomadi\|nomadske]] [[Mongoli\|Mongolske]] i kulture [[Han]] [[Kinezi\|Kineza]]. Zbog toga je područje Xanadua upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2012. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/898 Upis Xanadua na UNESCO-vim stranicama] 29. lipnja 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 16. srpnja 2012.</ref>. Sastojao se od četvorinastih "Vanjskog grada" (stranica oko 2,2  km), "Unutarnjeg grada" (stranica oko 1,4  km) i [[palača\|palače]], u kojoj je [[Kublaj-kan]] (stranica oko 550 m) boravio ljeti. Za palaču se vjeruje da je bila pola veličine [[Zabranjeni grad\|Zabranjenog grada]] u Pekingu, [[Kina]]. Danas su od nje ostali samo donji dijelovi zidova i kvadratična terasa od opeke u središtu Unutarnjeg grada. Na slici desno može se vidjeti rekonstrukcija Xanaduove "fontane srebrnog drveta" u [[Karakorum]]u. Pored njih, danas se na arheološkim ostacima mogu prepoznati i neki hramovi, grobnice, nomadske nastambe i Tiefan’gang kanal, te drugi vodoopskrbni radovi. [[Mongoli\|Mongolski]] [[kan]]ovi su napravili vrlo malo promjena u svojoj zemlji, držeći se [[Konfucije\|konfucijanske]] i [[Taoizam\|taoističke]] [[filozofija\|filozofije]], i remodelirajući vlast domaćih dinastija koje su pokorili. Vjerska rasprava u Ksanadu je dovela do mongolskog širenja [[Tibetanski budizam\|tibetanskog budizma]] širom sjeveroistočne Azije, kulturno vjerska tradicija koja je još snažna u mnogim područjima. Također, vladari iz Xanadua su otvorili carstvo zapadnjacima, dopuštajući putnicima poput [[Mletci\|mletačkog]] [[Popis istraživača\|istraživača]] [[Marko Polo\|Marka Pola]] [[1275]]. godine izvješćivati o čudima istočne prijestolnice svojim Europljanima. Njegov opis Xanadua je najopsežniji, a spominje palaču u mramoru i pozlaćenim sobama ispunjenim figurama ljudi i životinja, te Unutarnji grad kao [[park]] prepun brojnih vrsta životinja (bez zvijeri) i ptica koje su služile kao hrana carskim jastrebovima i sokolovima. Nadalje, u šumovitom dijelu Unutarnjeg grada Marco Polo navodi još jednu prozračnu palaču na pozlaćenim drvenim [[stup]]cima i zatvorenu [[svila\|svilom]] koju je Car svake godine nakon ljetovanja dao rastaviti i prenijeti u zimsku prijestolnicu ''Dàdū'' (današnji [[Peking]]).

Xanadu: razlika između inačica