Zapadno bojište (Prvi svjetski rat): razlika između inačica

|sukobljeni1={{ZD|F|FRA}} [[Treća Francuska Republika|Francuska]]<br>{{ZD|U|UK}} [[Britansko Carstvo]]<br>{{ZD+X/B|BEL}}<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Kraljevina Italija]]<br>{{ZD|R|RUS}} [[Rusko Carstvo]]<br>{{ZD+X/P|POR}}<br>[[Slika:US_flag_48_stars.svg|border|20x22px]] [[SAD]]</br />

Neuspjehe u konvencionalno vođenim borbama obje strane pokušavale su nadomjestiti korištenjem novih [[tehnologija]]: [[avijacija|avijacije]], [[bojni otrov|bojnih otrova]] i [[tenk]]ova koje su tijekom rata usavršavali. No, niti ovi napori nisu donijeli odlučujuću prevlast ni jednoj strani.

Francuska vojska imala je pet armija raspoređenih uz svoju granicu. Njihov prijeratni ofanzivni plan predviđao je okupaciju [[Elzas|Elzasa]]a i [[Lorena|Lorene]] nakon izbijanja neprijateljstava.<ref name=origins/> 7. kolovoza Francuzi napadaju Lorenu s ciljem osvajanja [[Mulhouse|Mulhousa]] i [[Colmar]]a. Glavna ofanziva počela je 14. kolovoza napadom prema [[Sarrebourg]]u i [[Morhange]]u u Loreni.<ref>{{cite book

| isbn=0757001580 }}</ref> Pridržavajući se Schlieffenovog plana, Nijemci su se polako povlačili nanoseći pri tome Francuzima ozbiljne gubitke. Francuske 3. i 4. armija napredovale su prema [[Saar]]u dok ih njemačke rezervne snage [[Bitka za Elzas|Bitkom za Elzas]] nisu prisilili na povlačenje.<ref>Griess, 29–30.</ref>

| isbn=978-0-8147-9704-4 }}</ref> Kad je osnovna ofanzivna namjera Nijemaca postala jasna, general [[Joseph Joffre]] počeo je ojačavati svoje lijevo krilo u sjevernoj Francuskoj, no bilo je kasno da bi na granici zadržao njemačke snage<ref name="Enciklopedija">Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008. {{ISBN |978-953-6036-40-0}}</ref>. Nakon prelaska preko Belgije, Luksemburga i [[Ardeni|Ardena]], Nijemci se u drugoj polovici kolovoza sukobljavaju na sjeveru Francuske sa snagama generala Joffrea i [[Britanske ekspedicijske snage|Britanskim ekspedicijskim snagama]]<ref>{{cite book

| isbn=1840222433 }}</ref> u nizu bitaka poznatih pod zajedničkim imenom [[Granične bitke]]<ref name="Enciklopedija"/> prisiljavajući ih na povlačenje.

Njemačke snage stigle su na oko 70 &nbsp;km od [[Pariz]]a, gdje se u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bitki na Marni]] (6.-12. rujna) sukobljavaju s francuskim i britanskim snagama. Prodor Nijemaca u Francusku time je zaustavljen, a osnovni ratni cilj brzog osvajanja francuskih industrijskih područja osujećen.<ref>{{cite journal

Pod njemačkom okupacijom ostala je gotovo cijela Belgija i nekoliko sjevernofrancuskih departmana.<ref name="Enciklopedija"/> Posljedica toga bila je da su Nijemci u svojim rukama imali 64% francuske proizvodnje sirovog [[željezo|željeza]], 24% proizvodnje [[čelik]]a i 40% ukupnih [[ruda|rudnih]] kapaciteta. To je imalo ozbiljne, ali ne i presudne posljedice za francusku industriju.<ref name=kennedy>Kennedy (1989:p. 265–6)</ref>

Bojišnicu na [[Antanta|strani Antante]] držale su armije pojedinih saveznika tako, da je svaka nacija branila svoj dio. Od obale na sjeveru prvo su bile snage Belgije, Britanskog Carstva i Francuske. Nakon [[Bitka za Yser|Bitke za Yser]] koja je vođena u listopadu, belgijske snage kontrolirale su 35 &nbsp;km dugački odjeljak bojišnice od obale [[Flandrija|flandrijskog]] teritorija duž rijeke [[Yser]] i kanala Yperlee, od [[Nieuport]]a do [[Boesinghe|Boesingha]].<ref>{{cite book

| isbn=0773529497 }}</ref> Južno je bio odjeljak Britanskih ekspedicijskih snaga. Tu su od 19. do 22. studenog njemačke snage pokušale zadnji proboj tijekom 1914. godine u [[bitka za Ypres|Prvoj bitki za Ypres]]. Obje strane su imale velike gubitke, no proboj nije uspio.<ref>{{cite web

| accessdate=2007-11-22 }}</ref> U vrijeme Božića britanske snage kontrolirale su crtu od kanala La Bassée do južno od St. Eloi u dolini [[Somma|Somme]].<ref>{{cite web

Nijemci su u travnju 1915. kod Ypresa prvi uporabili bojne otrove. Do kraja 1915. nije bilo značajnih pomaka usprkos velikim borbama i golemim gubicima na objema stranama. U veljači 1916. Nijemci su počeli [[Bitka za Verdun|veliku ofenzivu kraj Verduna]], koja je trajala do sredine srpnja bez zamjetnog uspjeha. Britanci i Francuzi odgovorili su [[Bitka na Sommi (1916.)|ofenzivom na rijeci Sommi]] od srpnja do studenog u kojoj su prvi put uporabljeni [[tenk]]ovi, ali njemačka obrana nije probijena.

U 1917. inicijativa je bila uglavnom u rukama Francuza i Britanaca, koji su proveli nekoliko neuspjelih operacija. Posljednja je bila potkraj godine kraj Cambraia u kojoj su masovno upotrijebljeni tenkovi. Najveća novina bio je ulazak SAD-a u rat i dolazak prvih američke snaga na ratište. [[februarska revolucija|Izbacivanje Rusije]] i Rumunjske iz rata Nijemci su iskoristili da pojačaju snage na Zapadu i pokušaju postići rješenje prije masovnog dolaska američkih snaga.

Usprkos njemačkim uspjesima drugdje, rat na zapadnom bojištu prisilio je Nijemce i njihove saveznike da zatraže mir. Rezultat je bio, da su na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919.]] uvjete za mir određivale Francuska, Velika Britanija i [[SAD]]. Skopljen je [[Versajski ugovor]].

[[Kategorija: Bojišta u Prvom svjetskom ratu]]<!--