Razlika između inačica stranice »Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske«

m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(dvotočje iako kažu dvotočje > dvotočka)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
[[Datoteka:Emblem of the Federal State of Croatia.svg|mini|Amblem<!-- znak, obilježje --> [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]]]]
'''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske''' (kratica '''ZAVNOH''', koja je i poimeničena: '''Zavnoh'''), bilo je najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|tijekom antifašističkoga rata]]. [[Prvo zasjedanje ZAVNOH-a|Prvo zasjedanje]] održano je u [[Otočac|Otočcu]] i na [[plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]] (13.–14. lipnja 1943). ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkoga pokreta]], ali je ''[[de facto]]'' obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Za predsjednika je izabran [[Vladimir Nazor]]. [[drugo zasjedanje ZAVNOH-a|Drugo zasjedanje]] održano je u [[plaški|Plaškom]] (12.–15. listopada 1943.), donesen je [[ZAVNOH#Istra, Zadar i otoci|proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom]]. [[ZAVNOH#Treće zasjedanje|Na trećem zasjedanju]] u [[Topusko]]m (8.–9. svibnja 1944.) ZAVNOH je proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti [[Federalna Država Hrvatska|demokratske Hrvatske]], donesena je odluka o pristupanju Hrvatske u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|federativnu Jugoslaviju]] na temelju prava na samoodređenje. Dana 14. travnja 1945. izvršna funkcija ZAVNOH-a prenesena je na prvu narodnu vladu Hrvatske koju je sastavio [[Vladimir Bakarić]]. Na [[Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a|četvrtom zasjedanju]] u [[Zagreb]]u (24.–25. srpnja 1945.) ZAVNOH je promijenio ime u [[Hrvatski sabor|Narodni sabor Hrvatske]].<ref name="Proleksis">[[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/50986/ Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)]</ref> Odluke ZAVNOH-a imale su presudno i dalekosežno značenje u obrani [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]] te su bile ustavno-pravni temelj suvremene [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67105 Hrvatska enciklopedija - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)]</ref>
 
== Incijativni odbor ==
[[Datoteka:Treće zasjedanje ZAVNOH-a.jpg|mini|[[Treće zasjedanje ZAVNOH-a]]]]
 
U proljeće 1944., ZAVNOH je raspisao »Zajam narodnog oslobođenja« i u optjecaj pustio obveznice te iskazao zanimanje za obnovu i širenje [[hrvat]]skog školstva i uopće prosvjete i kulture kao jednog od preduvjeta za bržu i primjereniju politizaciju naroda.
 
[[Treće zasjedanje ZAVNOH-a]] je održano u Topuskom, 8. i [[9. svibnja]] [[1944.]]. Poznato je kao ''Sabor u Topuskom''. Na tom je zasjedanju formalno utemeljena [[Federalna Država Hrvatska]]. Novousvojenim "Pravilima ponašanja ZAVNOH-a", ukinut je Izvršni odbor, a osnovan je ''Prezidij Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske''. [[ZAVNOH]] je donio je četiri ustavna akta:<ref name="Hrvatska">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] - [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska Hrvatski sabor]</ref>
:4. ''Odluka o ustroju i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština u [[Federalna Država Hrvatska|Federalnoj Državi Hrvatskoj]]''<ref name="HELZMK" />
[[Datoteka:Third session of ZAVNOH.JPG|mini|[[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] govori na [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u Topuskom]]
Prema Poslovniku ZAVNOH-a, umjesto Izvršnog odbora izabrano je Predsjedništvo od 31 člana. Tim odlukama ZAVNOH se oblikovao u »pravi državni sabor Hrvatske«, odluke kojega su bile presudne za održanje [[hrvatsko državno pravo|hrvatskoga državnog kontinuiteta]].<ref name="HELZMK" /> [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], potpredsjednik ZAVNOH-a je ustvrdio: »Velik je i dalekosežan politički i povijesni značaj ovih odluka za sudbinu i budućnost Hrvatske«.<ref name="Šeks">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=13606&sec=421 Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa na svečanosti obilježavanja 63. obljetnice ZAVNOH-a - Topusko, 2007.]</ref> Pokrenuto je osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske, u to je vrijeme uveden [[vjeronauk]] kao izborni predmet, a u radu ZAVNOH-a sudjelovali su i članovi HSS-a te Srpski klub vijećnika.<ref name="Herbang">[http://www.andrija-hebrang.com/kronologija.htm Kronologija života i nestanka Andrije Hebranga]</ref>
 
Predsjedništvo ZAVNOH-a su činili: [[Vladimir Nazor]] (neovisan, pjesnik), Andrija Hebrang ([[KPH]]), [[Ivan Gošnjak]] (KPH), Franjo Gaži ([[HSS]]), Stjepan Prvčić (HSS), Filip Lakuš (HSS), Rade Pribićević ([[samostalna demokratska stranka|SDS]]), Simo Eror (SDS), Svetozar Rittig (katolički svećenik) i Ante Mandić (neovisan.) Andrija Hebrang je tvrdio: »Hrvatska ima pravo da sama upravlja sobom, da ima svoj Sabor kao vrhovni zakonodavni organ i nosilac suvereniteta, i svoju narodnu vladu«.<ref name="Herbang" />
Tijekom 8. svibnja partizanske jedinice ulaze u [[Zagreb]]. To nije značilo i konačan povratak mira za Hrvate. Deklaracije ZAVNOH-a odavno su bile, kako piše [[Ivan Supek]] u knjizi ''Na prekretnici milenija'', »pogažene, demokratska obećanja iznevjerena, humanističke težnje potisnute«, a [[Hrvati]] po drugi put izručeni na milost i nemilost velikosrpskom hegemonizmu, ovaj put pod boljševičkom krinkom«. »U tim godinama na svršetku rata«, pisao je Supek, »nisu se progonili samo ostaci NDH-a, nego se teror također okreće spram ’klasnih neprijatelja’ i pristaša HSS-a, dojučerašnjih ratnih saveznika«. ZAVNOH se preselio u Zagreb, [[20. svibnja]] [[1945.]]<ref name="Matica" />
 
Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a je održano 24. i [[25. srpnja]] [[1945.]] u sabornici na Markovom trgu i tog dana promijenjen je naziv u ''[[Hrvatski sabor|Narodni sabor Hrvatske]]''. Njegov sastav proširen je na vijećnike iz svih hrvatskih krajeva.<ref name="HELZMK" /> Rad je zaključio odlukom o svojem raspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske (1946).Predsjednik Predsjedništva Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor povjerio je mandat za sastav vlade [[Vladimir Bakarić|Vladimiru Bakariću]], a on je predložio višestranačku vladu, koja se sastojala od četiri predstavnika [[KPH]], petorice [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-ovaca, četvorice predstavnika [[Srbi u Hrvatskoj|Srba iz Hrvatske]] i jednoga izvanstranačkog ministra.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=404 www.sabor.hr], "''ZAVNOH se 24. i 25. srpnja 1945. godine sastaje na svome četvrtom zasjedanju u sabornici na Markovu trgu. Tada donosi zakon o promjeni naziva u Narodni sabor Hrvatske da bi naglasio povijesni kontinuitet hrvatskoga zakonodavnog tijela kao predstavnika državnoga suvereniteta Hrvatske. ''", pristupljeno 4. srpnja 2013.</ref>
 
Predsjedništvo Narodnog sabora Hrvatske donosi »Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske«, [[26. veljače]] [[1946.]] i od tada djeluje kao ''Prezidij Sabora Narodne Republike Hrvatske''.<ref>Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske, Narodne novine, 34/46., od četvrtka, 28. veljače 1946.</ref> Narodna vlada mijenja naziv u ''Vlada Sabora Narodne Republike Hrvatske''. Udio komunista u Prezidiju raste na 70%, a u Vladi na 87%. Rad ZAVNOH-a je zaključen odlukom o svojem raspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske.<ref name="HELZMK" /> Od [[26. kolovoza|26.]] do [[30. kolovoza]] [[1946.]] održano je peto zasjedanje Sabora, prvo pod novim nazivom ''Sabor Narodne Republike Hrvatske'', koje je kasnije ([[18. siječnja]] [[1947.]]) kao Ustavotvorni Sabor NRH promulgiralo prvi Ustav [[Narodna Republika Hrvatska|NRH]].<ref>Ustav Narodne Republike Hrvatske, Narodne novine, 7/47., od četvrtka, 23. siječnja 1947.</ref>
 
== Upravni ustroj ==
Ustroj [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] razvijao se u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu]], po modelu ''od dna do vrha'', što znači da su se prvo razvijali niži oblici organiziranja, koji su svoj vrhunac dosegli stvaranjem Zavnoha. Tako je potkraj [[1941.]] bilo 677 različitih [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]],<ref name="Tuđman">[[Franjo Tuđman|Tuđman, Franjo]]. ''Bespuća povijesne zbiljnosti : Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja'', Biblioteka ''Hrvatske povjesnice'', Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., {{ISBN |86-401-0042-X}} {{Citat|Osim toga, NOP u Hrvatskoj postigao je najviši stupanj političke organizacije antifašističke fronte i nove revolucionarne vlasti: potkraj 1941. u Hrvatskoj je bilo 677 različitih odbora NOP-a, godinu dana kasnije ima već 1609 NOO-a, a na kraju 1943. sva je Hrvatska prekrivena s mrežom od 4596 NOO-a, od mjesnih preko kotarskih do okružnih i oblasnih.|Tuđman, 1990., 443.}}</ref> [[1942.]] ima već 1609 NOO-a, a krajem [[1943.]] 4596 NOO-a.<ref name="Tuđman"/>
 
Od navedenih 4596 NOO-a, na širem [[zagreb]]ačkomu području djelovalo ih je 1147, 699 u [[Slavonija|Slavoniji]], 703 u [[Dalmacija|Dalmaciji]], 491 u [[Istra|Istri]], 178 u [[Pokuplje|Pokuplju]], 247 na [[Banovina|Banovini]], 278 u [[Lika|Lici]], 318 na [[Kordun|Kordunu]]u, 183 u [[Gorski kotar|Gorskomu kotaru]], 266 u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] i 86 u [[Karlovac|karlovačkomu]] okružju.
 
Od tog broja opstojalo je: [[Oblast|oblasnih]] – 3, [[Okrug|okružna]] – 23, gradskih NOO u stupnju okružnih – 1, [[kotar]]skih – 106, [[Općina|općinskih]] – 566 ([[grad]]skih u stupnju općinskih – 21, općinskih – 545), [[Mjesna zajednica|mjestnih]] – 3696 i 201 ostalih vrsta NOO-a (rajonskih – 18, uličnih – 71, NO odbora u [[Poduzeće|poduzećima]] i [[ustanova]]ma – 65, zavičajnih – 11, te akcijskih i drugih – 36).
19.624

uređivanja