Rijeka: razlika između inačica

|ZastavaPrivremena gradaslužbena zastava Grada Rijeke plava je sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasovanaizglasana na gradskomGradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je u travnju 2005. godine zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

|''Povijesna zastava grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava'', unastala uporabije 1848. kao odgovor Riječana na okupaciju od 1848strane Jelačićevih pandura. Koristila se (s prekidima) do 1947.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I.]] 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavibikefalni crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je inačica grba bez krune i natpisa "INDEFICIENTER" jer su oni odbijeni mišljenjem Ministarstva uprave iz 1998.

Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi naselja iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a, najranijim naseljima na današnjem području grada smatraju se [[KeltiJapodi|keltskaJapodska]] (ilirsko-keltsko pleme) gradina ''TarsatikaTarsatica'' (od keltske rieči Tars=klisura, kanjon) na Trsatskom brdu i naselje ''Tarsata'' [[Iliri|ilirskog plemena]] [[Liburni|Liburna]], u prirodnoj luci na obali.

U doba rimskog cara [[August]]a naselje se pomiče bliže moru, na desnu obalu ušća rijeke [[Rječina|Rječine]] u [[Kvarnerski zaljev]] ([[Sinus Flanaticus - rimski naziv za Kvarnerski zaljevj navan po rimskom gradu Flanona (hrv. Plomin, tal. Fianona)|Sinus Flanaticus)]], na mjesto na kojem se nalazi današnji Stari grad. Iz tog razdoblja datiraju brojni arheološki nalazi - temelji rimskih bedema, zidovi zgrada i castruma, ostatciostaci [[rimske terme|termiterme]] (hipocaust i mozaici), zidane obale i rimskih vrata iz IV.st..

Poslije pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]], u 5. stoljeću, grad je bio pod vlašću država [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]], [[Langobardi|LombardaLangobarda]], i [[Franci|Franaka]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Mađari|Mađara]]. Nakon 4. stoljeća [[sveti Vid|sv. Vid]] postaje [[svetac zaštitnik]] grada, pa se današnja Rijeka spominje pod imenom - ''Terra Fluminis Sancti Viti'' ili na njemačkom - ''Sankt Veit am Pflaumb''. U srednjem vijeku Rijeka ima hrvatsko ime - Rika Svetog Vida.

Prvo spominjanje srednjovjekovnog naselja potječe iz prve polovice [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kada se u povijesnim izvorima spominju dva naselja: [[Trsat]], na uzvišenju na lijevoj obali [[Rječina|Rječine]], na mjestu [[Liburni|liburnskogjapodskog]] Naseljanaselja Tarsa i Rijeka, na obali na mjestu rimske Tarsatike. Srednjovjekovna Rijeka je utvrđeni feudalni grad, okružen zidinama s nekoliko kula, koji je podijeljen na dva dijela. U gornjem dijelu se nalazio srednjovjekovni [[kaštel]] i crkva [[Sv. Vid]]a, dok je donji dio pod imenom Rijeka ili Rika bio gospodarsko i trgovačko naselje.

U 14. stoljeću Rijeka je posjed Devinaca, banovaa Trsat je posjed [[Frankopani|Krčkih - Frankopana]], obitelji Valze, a od [[1466]]. godine u posjedu je [[Habsburška dinastija|Habsburgovaca]], kao dio Kranjske (današnje centralne Slovenije).