Elektromagnetska sila: razlika između inačica

'''Elektromagnetska sila''' (kratica EMS) ili '''elektromagnetsko međudjelovanje''' jedno od [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica]], opisano [[James Clerk Maxwell|Maxwellovim]] objedinjenjem električne i magnetske [[sila|sile]]. Primjer je elektrostatička sila između [[Električni naboj|nabijenih čestica]] koja proizlazi od izmjene virtualnih [[foton]]a. Jakost te sile karakterizirana je bezdimenzionalnom [[Konstanta fine strukture|konstantom fine strukture]], ''α'' = 1/137. Ta je jakost, a time i brzina [[elektromagnetizam|elektromagnetskih procesa]], smještena između [[Jaka nuklearna sila|jakih]] i [[Slaba nuklearna sila|slabih međudjelovanja]]. Na fundamentalnijoj ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica|ubrzivačima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa [[Slaba sila|slabom silom]] u [[elektroslabaslaba teorija sila|elektroslabu silu]]. Pritom je [[kvantna elektrodinamika]], kao uspješna teorija elektromagnetskoga međudjelovanja, bila uzorom formulaciji [[elektroslaba teorija|elektroslabe teorije]]. <ref> '''elektromagnetska sila''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Elektromagnetska sila je sila kojom [[elektromagnetsko polje]] djeluje na [[Električni naboj|električno nabijene čestice]]. Elektromagnetska sila drži zajedno [[elektron]]e i [[proton]]e u [[atom]]ima, te atome u [[molekula]]ma.