Otok (Splitsko-dalmatinska županija): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gjiuh (razgovor | doprinosi)
Gjiuh (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
z. dužina = 16.74 |
}}
'''Otok''' je općina Republike [[Hrvatska|Hrvatske]] u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije [[Cetina (županija)|Cetine]] ili mlađe [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] između zapadnih padina planine [[Kamešnica|Kamešnice]] i srednjeg toka rijeke [[Cetina|Cetine]]. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku. Općina u dokumentima nosi i naziv ''Otok Dalmatinski''. Prema prijedlogu njenih stanovnika, trebala bi se zvati Otok na Cetini.<ref name=agroklub/>
 
== Općinska naselja ==
Redak 22:
 
Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne [[submediteranska klima|submediteranske klime]]. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.
 
== Promet ==
Od Splita je udaljen pola sata udobne vožnje, a do prvog uključenja na autocestu ili brzu cestu nekih 15-ak minuta. Izgradnjom sinjske zaobilaznice trasa će prolaziti blizu Otoka pa će Otok biti još bolje povezan.<ref name=agroklub/>
 
== Stanovništvo ==
Line 44 ⟶ 47:
* Ribogojilište Ruda
 
U otočkoj općini je mnogo poznatih [[izletište|izletišta]] kao [[Ruda (Otok)|Ruda]], Krenica, Korita i dr. uređena i prilagođena potrebama seoskog turizma, odnosno gostima. Tik uz županijsku cestu ka Sinju kod Otoka, uz izvor čiste vode, uređeno je [[odmorište]] gdje su postavljeni stolovi i klupe. Predviđene su turističke zone uz rijeke Cetinu i Rudu, rekreacijsko-turistička zona u [[Mala Korita|Malim Koritima]] na južnim obroncima Kamešnice poviše Sinjskog polja, gdje je i izvorište zdrave pitke vode na tisuću metara nad morem. Ruda je odredište ribiča i sjedište ribogojilišta. Planira se izgradnja punionice vode. Općina Otok kolijevka je kvalitetnog domaćeg sira, ribe, mesa, povrća i dr. Izgradnja pogona za preradu povrća u Otoku pokrenuta je još prije nekoliko desetljeća. To je trebao biti pogon koji bi zaposlio oko 500 radnika te potaknuo kooperacijske odnose OPG-ova. Mještani Otoka i susjednih naselja, a na privremenom radu u inozemstvu, nudili su besplatno zemljište te oko milijuna tadašnjih njemačkih maraka. <ref name=agroklub>[https://www.agroklub.com/ribarstvo/proizvodnja-zdrave-hrane-u-zagori/10431/ Agroklub] ''Proizvodnja zdrave hrane u Zagori'' 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.</ref>
 
== Znamenitosti ==