Inačica od 11. veljače 2020. u 22:40 uredi Bruckermann (razgovor \| doprinosi) 1.903 edits m uklonjena kategorija Povijest Bosne i Hercegovine uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 11. veljače 2020. u 22:48 uredi ukloni ovu izmjenu Bruckermann (razgovor \| doprinosi) 1.903 edits →‎Unutarnje poveznice Novija izmjena →
Redak 106: == Kraj osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini == Premda je [[Austro-Ugarska]] godine [[1878.]] ušla u Bosnu i Hercegovinu tobože samo radi uspostave reda i mira, bilo je odmah jasno da će se ta teritorijalna okupacija prije ili poslije pretvoriti u [[aneksija\|aneksiju]]. Pod utjecajem mladoturskog pokreta u Osmanskom Carstvu Austro-Ugarska je [[1908.]] godine odlučila proglasiti aneksiju Bosne i Hercegovine. Tim je činom Bosna i Hercegovina prestala biti samo protektorat i u potpunosti je inkorporirana u teritorij Austro-Ugarske čime je i službeno prestala osmanska vladavina koja je trajala 445 godina. == Kultura == Osmanska država je gotovo stalno ratovala otkako je postojala, jer joj je taj sustav bio potreban da bi napredovala. Ratno stanje gotovo je stalno trajalo od 16. do 18. stoljeća. S Austrijom su Osmanlije ratovali 1529−1533, 1541−1545, 1551−1562, 1566, 1593−1606, 1663−1664, 1683−1699, 1716−1718, 1737−1739. i 1788−1791. S Mlečanima su ratovali 1463−1479, 1499−1503, 1537−1550, 1570−1573, 1645−1669, 1684−1699. i 1714−1718. Uz redovne ratne pohode tu su bili brojni prodori i pljačkaška zalijetanja neprijatelja, hajdučija, samovolja lokalnih moćnika. BiH je bila pokrajina daleko od državnog središta Carigrada i mogla je slobodnija biti izričita anarhija. Tu su bile ekonomske krize i neredovito, pa i nikakvo plaćanje vojnih posada po karaulama i kapetanijama. Zbog toga je na bosanskohercegovačkim prostorima zamrlo bavljenje i književnošću, pa i pismenošću. Spaljivanje svega što je bilo prije još je više pogoršalo stanje. Mnogo je tome posvemašnja obespravljenost osobito neislamskoga stanovništva, osobito katoličkog. Kršćansko stanovništvo, koje je bilo na daleko višoj kulturnoj razini, osobito katoličko, od osvajanja je životarilo, uvijek je živjelo u ratu ili u iščekivanju skoroga ratovanja, te s posljedicama rata: strah, glad, pljačkanja, rušenja, nemoral, obilje novoga i nestalnoga. U takvim okolnostima znanost i umjetnost.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/181896 Portal Hrčak] P. Knezović: Polivalentnost latinskoga jezika u Bosni i Hercegovini. KROATOLOGIJA 4(2013)1−2: str. 32 </ref> == Unutarnje poveznice ==

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu: razlika između inačica