Rimski ratovi u Iliriku: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 19:
U novim ratovima (156. pr. Kr. protiv Delmata, 135. pr. Kr. protiv Ardijejaca i Plereja, 129. pr. Kr. protiv Histra i Japoda, od 78. do 76. pr. Kr. protiv Delmata, i dr.) Rimljani su osvojili sve više područja naseljenih Ilirima.<ref name="Iliri"/> U borbama s Rimljanima, Delmati su bili različite sreće: 156. pr. Kr. potukli su rimsku vojsku, 155. pr. Kr., nakon osvojenja Delminija, morali su s Rimom sklopiti mir.<ref name="Delmati"/> Nakon ponovnog poraza što su ga Ardijejcima nanijeli [[Rimljani]] 135. pr. Kr., Ardijejci su preseljeni u unutrašnjost.<ref name="Ardijejci"/> Rimljani su s Liburnima te ostalim Ilirima, dolazili već rano u sukobe, i to osobito zbog gusarenja.<ref name="Liburni"/> Do posljednjeg, IV. rimsko-histarskoga rata došlo je 129. pr. Kr. pri rimskom pohodu na Japode.<ref name="Istra"/> U II. st. pr. Kr. Japodi su iz svojih sjedišta često upadali na područje sjeverne Italije. Zbog toga su ih Rimljani u više navrata pokušavali pokoriti; nakon vojne intervencije 129. pr. Kr., konzul Gaj Sempronije Tuditan slavio je u Rimu trijumf.<ref name="Japodi"/> Rimljani su spomenute godine svladali Histre i Liburne, tako da je 119. pr. Kr. rimska vojska nesmetano prolazila kroz njihova područja i morem i kopnom, ratujući protiv drugih ilirskih naroda.<ref name="Liburni"/>
 
[[Datoteka:Augustus Statue.JPG|mini|lijevo|rekonstruiranRekonstruiran kip [[August]]a kao mlađeg [[Oktavijan]]a, oko 30. pr. Kr.]]
God. 78. pr. Kr. Delmati su digli protiv Rima ustanak i zauzeli [[Salona|Salonu]].<ref name="Delmati"/> Kada je [[Ilirik]] 59. pr. Kr. ušao u prokonzularno područje [[julije Cezar|Julija Cezara]], Liburni su za ustanka Japoda i Delmata protiv rimske vlasti (52. pr. Kr.) ostali vjerni Rimljanima i namaknuli im pomoćne čete protiv ilirskih pobunjenika.<ref name="Liburni"/> Otkako su 50. pr. Kr. pokorili Liburne, [[Rimljani]] su zavladali cijelim istarskim poluotokom. [[Histri]]ma je oduzet dio zemljišta, nisu se smjeli baviti trgovinom, nisu smjeli nositi oružje ni imati ratne lađe, ali je dio njih u unutrašnjosti poluotoka dugo zadržao znakove svoje posebnosti.<ref name="Istra"/> God. 48. pr. Kr. Delmati su pobijedili Cezarovu vojsku,<ref name="Delmati"/> no kao namjesnik Ilirika Cezar je ipak stišao ilirski ustanak 46. pr. Kr.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11368 Cezar]</ref> Rimljani su oko 42. pr. Kr. granicu pomaknuli na Rižanu.<ref name="Istra"/> Pošto je pobjednički završio građanski rat i ugušio republikanski pokret, Cezarov nasljednik [[Oktavijan]] 35. pr. Kr. poveo je akciju kako bi konačno pokorio buntovne Ilire, pa je u toj akciji razoružao i Liburne, zaplijenivši im njihove ratne brodove.<ref name="Liburni"/> Japode je konačno pokorio [[Oktavijan]] u ratu od 35. do 33. pr. Kr., osvojivši njihovo posljednje uporište ''Metulum'' (najvjerojatnije [[Viničica]] kod [[Josipdol]]a),<ref name="Japodi"/> a potom krenuo na Sisciju ([[Sisak]]) te ju zauzeo.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44959 Oktavijan]</ref> God. 33. pr. Kr., pritisnuti nadmoćnim rimskim snagama, Delmati su zatražili od [[Oktavijan]]a mir.<ref name="Delmati"/>