Presuda u predmetu Ljubić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Presuda u predmetu Ljubić''' (''slučaj Ljubić'', ''predmet Ljubić'', ''presuda Ljubić'') je presuda kojom je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] 1. prosinca 2016. djelomično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona koji diskriminira Hrvate, a koji je 2014. godine podnio [[Božo Ljubić]], predsjednik Glavnog odbora [[Hrvatski narodni sabor|Hrvatskog narodnog sabora BiH]]. Parlamentu BiH naredio je da uskladi odredbe izbornog zakona s Ustavom. Tom odlukom potvrđeno je da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje političke predstavnike. Odluka Ustavnog suda predstavlja veliko postignuće za [[Hrvati u BiH|Hrvate u BiH]].<ref>HRT.hr - [https://vijesti.hrt.hr/363637/ljubic-odluka-ustavnog-suda-jedno-od-najvecih-postignuca-za-hrvate-u-bih Ljubić: Odluka Ustavnog suda - jedno od najvećih postignuća za Hrvate u BiH] 5. prosinca 2016.</ref>
== Pozadina ==
Izvedbena faza procesa [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|dekonstituiranja Hrvata u BiH]] započela je amandmanima
[[Robert Barry|Roberta Barrya]], tadašnjeg voditelja misije [[OESS]]-a u BiH, na propise Privremenog izbornog povjerenstva, samo mjesec dana pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opće izbore 2000]]. Njima je omogućeno da izaslanike u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta FBiH]], bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama [[županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija Federacije BiH]]. [[Barryjevi amandmani]] su 2001. rezultirali formiranjem Vlade FBiH ([[Demokratska alijansa za promjene|"Alijansa"]]) bez stranaka koje su osvojile preko 90% hrvatskih glasova na izborima. Koaliciju je činilo 9 bošnjačkih stranaka i jedna hrvatska, koja je dobila oko 5% potpore Hrvata u FBiH. Nastavak i vrhunac procesa ustavno-pravnoga dekonstituiranja uslijedio je kroz amandmane na [[Ustav Federacije BiH]] nametnute od strane OHR-a. Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli visoki predstavnici [[Wolfgang Petritsch]] i [[Paddy Ashdown]] između 2002. i 2004. godine. Za Hrvate u BiH posebno su bili pogubni [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini#Petritschevi amandmani|Petritschevi amandmani iz travnja 2002. godine]] koji su u međunarodnoj zajednici poznati pod ciničnim nazivom "''airport decision''" tj. "odluka iz zračne luke" jer ih je Petritsch potpisao doslovno u zračnoj luci, neposredno prije svog odlaska iz BiH. Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS službeno su za cilj imali provedbu ''[[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|odluke U-5/98]]'' Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su ''[[de iure]]'' dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali ''[[de facto]]'', [[Republika Srpska]] je '''ostala''' srpski entitet, a [[Federacija BiH]] je od bošnjačko-hrvatske federacije, koja je po [[washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] trebala ući u konfederaciju s [[RH|Republikom Hrvatskom]], '''postala''' bošnjački entitet. Mogućom kontrolom oba doma Parlamenta FBiH, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju imaju mogućnost samostalno formirati izvršnu vlast na razini FBiH ([[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik FBiH]] i dva dopredsjednika te [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada FBiH]]).<ref name="Kronologija">Milan Sitarski: [https://www.idpi.ba/kronologija-dekonstituiranja-hrvata-u-bih/ Kronologija dekonstituiranja Hrvata u BiH] Institut za društvena-politička istraživanja (IDPI), 15. veljače 2019.</ref>
== Presuda ==
| |||