Efez: razlika između inačica

|država = {{ZD+X/T|TUR}}

<br>

|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10

|label=Efez|position=right

|lat_deg=37|lat_min=55|lat_sec=45|lat_dir=N

|lon_deg=27|lon_min=21|lon_sec=34|lon_dir=E

}}

'''Efez''' je [[Antika|antički]] grad na zapadnoj obali [[Mala Azija|Male Azije]], na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke [[Kaistros]], u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Sastoji se od niza naselja koja su pratila obalu i povlačila se prema primorju od [[Helenizam|helenizma]] do [[Stari Rim|rimskog doba]].

Drevni Efez je izvanredan primjer rimskog lučkog grada s morskim kanalom i donjom lukom, zbog čega je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2015. god.

Iskapanja su otkrila velike spomenike iz vremena [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uključujući Celsiusovu knjižnicu (slika desno), Veliko kazalište, te malo ostataka slavnog [[Artemidin hram u Efezu|Artemidinog hrama]], jednog od „[[Sedam svjetskih čuda]]” koji je privlačio [[hodočasnik]]e iz cijelog [[Sredozemlje|Sredozemlja]].

 

==Povijest==

U 11. stoljeću pr. Kr. Efez naseljavaju [[Jonjani]]; potom se nalazi pod vlašću [[Lidija|Lidije]], a od 546. g. pr. Kr. njime vlada [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Nakon pobjede[[Grci| Grka]] u [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]] pristupa [[Del]]sko-[[Atika (pokrajina)|atičkom]] savezu. Tijekom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] najprije je na strani [[Atena (polis)|Atene]], a potom [[Sparta|Sparte]]. Ubrzo nakon toga ponovno dospijeva pod vlast [[Perzija|Perzije]], a [[Aleksandar Veliki]] ga zauzima 334. pr. Kr. Nakon njegove smrti nalazi se pod vlašću [[Seleukidi|Seleukida]], [[Ptolomejevići|Ptolomejevića]] i [[Pergam]]a. U to vrijeme Efez doživljava procvat kojem svjedoči ''[[Artemidin hram u Efezu]]'' koji je podignut u gradu. Bio je to najveći i najraskošniji [[grčki hram]] i jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda]] po [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]].