Masovna izumiranja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
'''Masovno izumiranje''' je pojam za oštro smanjenje broja živih vrsta ([[sisavci]], [[ptice]], [[gmazovi]], [[vodozemci]], [[ribe]], [[beskralješnjaci]]) u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Preko 97 % svih vrsta koje je ikada živjelo na našem planetu je danas izumrlo, no izumiranja se javljaju u nejednakim intervalima. Prema evidenciji [[fosil]]a, rata izumiranja na Zemlji je oko dva do pet [[takson]]omskih obitelji morskih beskralješnjaka i kralješnjaka svakih milijun godina.<ref>Raup, D. & Sepkoski, J. (1982). "Mass extinctions in the marine fossil record". Science 215: 1501–1503</ref> Morski fosili se većinom koriste kako bi se izmjerila rata izumiranja jer su svestraniji i pokrivaju veći vremenski razmak od fosila kopnenih organizama.
Otkada je počeo život na Zemlji, bilo je nekoliko masovnih izumiranja koje je prekoračilo normu rate izumiranja. Nedavno je bilo na prijelazu [[Kreda (period)|Krede]] u [[Tercijar]], prije 65 milijuna godina, koje je privuklo najviše pažnje te je najpoznatije zbog istrebljenja [[dinosaur]]a. U zadnjih 540 milijuna godina bilo je '''5 masovnih izumiranja''' gdje je odumrlo oko 50 % životinjskih vrsta, a najveće izumiranje u povijesti dogodilo se prije 251 milijun godina kada je prema procjenama fosiliziranih dokaza oko 96 % tadašnjeg života u moru izgubljeno, dok je na kopnu više od tri četvrtine svih živih bića izumrlo, čime uzrok izumiranja vjerojatno nije bio vezan isključivo za događaj na kopnu.<ref>[http://www.astronomija.net/article.php?sid=122 Je li asteroid kriv za izumiranje vrsta prije 250 milijuna godina?]Astronomija.net</ref> Vjerojatno je bilo i nekoliko izumiranja i u [[Arhaik]]u, no prije [[Fanerozoik]]a nije bilo životinja
Procjene o broju masovnih izumiranja u zadnjih 540 milijuna godina sežu od pet do više od dvadeset, ovisi o tome koji se kriteriji uzimaju kad se jedno izumiranje nazove “masovnim”.
Redak 13:
# Prije 450-440 milijuna godina – pri prijelazu Ordovicija u [[Silur]] dogodila su se dva masovna izumiranja, koje zajedno neki znanstvenici svrstavaju kao drugo najveće u povijesti Zemlje prema postotku rodova koje je nestalo. 27% svih [[Porodica (taksonomija)|porodica]] i 57% svih rodova je izumrlo.<ref name="ucr">{{citiranje www|url=http://math.ucr.edu/home/baez/extinction |naslov=extinction |izdavač=Math.ucr.edu |dan= |preuzeto=2008-11-09}}</ref> U tom razdoblju bila su čak dva veća [[izumiranje|izumiranja]], odvojena milijun godina jedno od drugog.<ref name="sole">Sole, R. V., and Newman, M., 2002. "Extinctions and Biodiversity in the Fossil Record - Volume Two, '''The earth system: biological and ecological dimensions of global environment change'''" pp. 297-391, ''Encyclopedia of Global Environmental Change'' John Wilely & Sons.</ref> U tom razdoblju, sav život se još nalazio u [[ocean]]ima.
# Prije 360-375 milijuna godina – pri prijelazu [[Devon]]a u [[Karbon (geološko razdoblje)|Karbon]] dogodio se produžen niz izumiranja koje je istrijebilo oko 70% svih živih vrsta. To nije bio iznenadan događaj jer je trajao oko 20 milijuna godina, a postoje i dokazi za seriju izumiranja unutar tog razdoblja. 19 % svih porodica i 50% svih rodova je izumrlo.<ref name="ucr"/> Između ostalog, tada su nestali svi fosili [[besčeljusti|besčeljustih riba]]. Po nekima, bilo je čak sedam različitih izumiranja u tom razdoblju.
# Prije 251 milijun godina – pri prijelazu [[Perm (period)|Perm]]a u [[Trijas]], dogodilo se najveće izumiranje u povijesti Zemlje, koje je ubilo oko 53% svih morskih porodica, 84% morskih [[Rod (taksonomija)|rodova]], 96% svih morskih [[vrsta]] te prema procjeni 70% svih kopnenih vrsta (uključujući biljke, [[kralješnjaci|kralješnjake]] i, u jedinom zabilježenom slučaju u povijesti Zemlje do sada, izumiranje [[kukci|kukaca]]). Teorije za uzrok tog najvećeg izumiranja su različite, od pada meteora do globalnog zatopljenja<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/meteor-koji-je-pao-kod-australije-izazvao-je-najvece-izumiranje-vrsta-u-povijesti/202017.aspx Meteor koji je pao kod Australije izazvao je najveće izumiranje vrsta u povijesti]Vijesti.net</ref><ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2003/11/031121072051.htm New Evidence Says Earth’s Greatest Extinction Caused By Ancient Meteorite]Science Daily</ref><ref>[http://www.spacedaily.com/news/life-03zzs.html Greatest Extinction Probably Caused By Meteorite Or Comet Impact]Space Daily</ref>. “''Veliko izumiranje''” je imalo ogromno evolucijsko značenje: na kopnu je završilo dominaciju [[Sinapsid]]a i stvorilo mogućnost za arhosaure a potom i [[dinosaur]]e koji su postali dominantni kralješnjaci; u morima je postotak životinja koje se ne mogu kretati smanjen sa 67% na 50%. Cijeli kasniji Perm je bio težak i nemilosrdan barem za morski život – čak i prije izumiranja, razina izumiranja je bila dovoljno velika kako bi se uključila u
# Prije 205-199 milijuna godina – pri prijelazu [[Trijas]]a u [[Jura (period)|Juru]] oko 20% svih morskih vrsta, 48% svih rodova, ali i mnogi [[arhosauri]] i većina [[Terapsidi|terapsida]] su izumrli, a posljednji od velikih vodozemaca su eliminirani.<ref name="ucr"/> Barem polovica poznatih vrsta koje su tada živjele na Zemlji je izumrlo, no dinosauri su uspijeli preživjeti i postati dominatna vrsta u [[Jura (geološko razdoblje)|Juri]].
# Prije 65 milijuna godina – pri prijelazu Krede u [[Palogen]] oko 75% svih živih vrsta i 17% porodica je izumrlo. To je od velikog značaja za ljude jer je označilo kraj doba [[dinosaur]]a i otvorilo put za razvoj [[sisavac]]a koji su postali dominantni kralješnjaci na kopnu. U oceanima, smanjio se broj morskih vrsta za oko 33%.<ref name="ucr"/> Izumiranje je bilo neravnomjerno – neki organizmi su nestali, neki su doživjeli teške gubitke, dok su pak drugi imali tek minimalne gubitke, poput [[krokodil]]a.
# Današnje vrijeme – [[holocensko masovno izumiranje]]. 70% biologa smatraju da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerojatno najbrža ikada, prema anketi Američkog muzeja prirodne povijesti. Neki, kao što su [[E. O. Wilson]] sa [[Sveučilište Harvard|Harvarda]], predviđaju da bi ljudsko uništavanje [[Biosfera|biosfere]] moglo označiti izumiranja polovice svih današnjih živih vrsta u sljedećih 100 godina. Istraživanja i napori za očuvanjem ugroženih vrsta slažu se da se nalazimo usred razdoblja izumiranja, iako neki nude puno manje rate i puno optimističnije verzije trajanja tog procesa koja izbjegavaju katastrofična predviđanja. Izumiranje mnoge megafaune pred kraj [[Ledeno doba|ledenog doba]] se isto smatra dijelom izumiranja u Holocenu<ref>Eldredge, Niles (June 2001). The Sixth Extinction. ActionBioscience.org</ref>. Neki paleontolozi pak spore da li raspoložive informacije podupiru usporedbu
Neki su predložili da su navodne varijacije bioraznolikosti morskog života zapravo samo tvorevina,
== Manja izumiranja ==
Redak 54:
[[Datoteka:Allosaurus SDNHM.jpg|desno|mini|250px|Dinosauri su najpoznatija izumrla vrsta]]
Znanstvenici imaju nekoliko teorija o uzrocima masovnih izumiranja. Macleod je sažeo odnos između masovnih izumiranja i događaja koji se često spominju kao uzroci tih izumiranja<ref>MacLeod, N (6 Jan 2001). Extinction!</ref>, upotrebljavajući podatke iz Courtillot et al (1996.)<ref>Courtillot, V., Jaeger, J-J., Yang, Z., Féraud, G., Hofmann, C. (1996). "The influence of continental flood basalts on mass extinctions: where do we stand?" in Ryder, G., Fastovsky, D., and Gartner, S, eds. "The Cretaceous-Tertiary event and other catastrophes in earth history". The Geological Society of America, Special Paper 307, 513-525</ref>, Hallam (1992.)<ref>Hallam, A. (1992). "Phanerozoic sea-level changes". New York; Columbia University Press</ref> i Grieve et al (1996.)<ref>Grieve, R., Rupert, J., Smith, J., Therriault, A. (1996). "The record of terrestrial impact cratering". GSA Today 5: 193-195</ref>:
*Bujica [[bazalt]]a: 11 nalazišta, sva povezana sa značajnim izumiranjem, no Wignall je zaključio da se samo 5 od velikih izumiranja podudara
*Pad vodenih razina: 12, od kojih je 7 povezano sa značajnim izumiranjem.
*Pad [[asteroid]]a koji su stvorili kratere veće od 100 km: 1, povezan
*Pad asteroida koji su stvorili kratere manje od 100 km: preko 50, velika većina pak nije povezana
=== Bujica bazalta ===
Stvaranje velikih okolina [[Magmatske stijene|Magmatskih stijena]] od bujice bazalta moglo je:
Redak 68:
Označavaju često svjetske sekvence istodobnog sedimentiranja koja pokazuju prijelaz od jedne razine mora do zone plime i oseke do plaže do kopna - a gdje nema dokaza da su se stijene u relevantim područjima uzdignuli geološkim procesima kao što je [[orogen]]. Pad razine more mogao je smanjiti područje kontinentalnog grebena dovoljno da uzrokuju masovno izumiranje morskog života, te su mogle poremetiti vremenske uzorke dovoljno da uzrokuju izumiranje na kopnu. No pad razine mora je vjerojatno rezultat globanog hlađenja ili potonuća [[tektonika ploča|tektonike ploča]].
=== Globalno zahlađenje ili zatopljenje ===
Globalno zahlađenje moglo je ubiti mnoge polarne i umjerene vrste, te prisiliti druge da se počinju kretati prema [[ekvator]]u, ali i smnajiti tropska područja. Voda bi se zarobila na polovima te bi tako klima postala sušna. Kraj Ordovicija, Trijasa i Devona je povezan
S druge strane, globalno zatopljenje bi imalo suprotan učinak: ubilo bi mnoge vrste sa svojom prevelikom temperaturom, proširilo [[pustinja|pustinje]] po planetu i klimu učinilo vlažnijom. To se dogodilo pri prijelazu Palocena u Eocen te Trijasa u Juru, tijekom kojeg je izumrlo 20 % svih morskih vrsta.
[[Datoteka:KT-impact.jpg|desno|mini|180px|Pad asteroida ili kometa je mogao uzrokovati izumiranje dinosaura]]
Redak 76:
=== Anoksikacija mora ===
Nedostatak kisika u gornjim ili srednjim slojevima oceana moglo je uzrokovati masovno izumiranje morskih vrsta. Posljedica tog postupka su komplicirane i kontroverzne, ali su povezane
name="Six steps"
>{{citiranje www
Redak 113:
Postoji teorija da je zatopljenje tijekom prijelaza Perma u Trijas poremetilo morsku ravnotežu između planktona koji vrše [[fotosinteza|fotosintezu]] i podvodnih bakterija koje smanjuju suflat, te uzrokovala masovno izbacivanje [[vodik]]ovog [[sulfati|sulfata]] koji je otrovao dio života na kopnu i moru te oslabio ozonski omotač, zbog čega je trebalo dugo vremena dok se ekosustav nije oporavio.<ref>Berner, R.A., and Ward, P.D. (2004). "[http://www.gsajournals.org/perlserv/?request=get-static&name=i0091-7613-31-6-e100 Positive Reinforcement, H2S, and the Permo-Triassic Extinction: Comment and Reply]" describes possible [[positive feedback]] loops in the catastrophic release of [[hydrogen sulfide]] proposed by Kump, Pavlov and Arthur (2005).</ref><ref>Kump, L.R., Pavlov, A., and Arthur, M.A. (2005). "Massive release of hydrogen sulfide to the surface ocean and atmosphere during intervals of oceanic anoxia". ''Geology'' v. 33, p.397–400. [http://geology.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/33/5/397 Abstract]. Summarised by Ward (2006).</ref><ref>Ward, P.D. (2006). "[http://www.sciam.com/article.cfm?articleID=00037A5D-A938-150E-A93883414B7F0000&pageNumber=1&catID=2 Impact from the Deep]". ''Scientific American'' October 2006.</ref>
== Evolucijski značaj ==
Masovna izumiranja su u nekoliko intervala ubrzala [[evolucija (biologija)|evoluciju]] života na Zemlji. Kada dominacija neke ekološke udubine prijeđe
Primjerice, [[mammaliformes]] ("gotovo sisavci") i sisavci živjeli su tijekom vladavine dinosaura, no nisu se mogli natjecati s njima. Izumiranje pred kraj Krede izbrisalo je dinosaure i omogučilo sisavcima širenje na njihov teritorij.
S druge strane, mnoge skupine koje prežive masovna izumiranja se nikada ne oporave
== Poveznice ==
| |||