Razlika između inačica stranice »Brownovo gibanje«

Dodano 39 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
[[datoteka:Brownian hierarchical.png|desno|mini|250px|Tri prikaza Brownovog gibanja: u 32, 256 i 2048 koraka.]]
 
'''Brownovo gibanje''' je nasumično [[gibanje]] čestica koje su mnogo veće nego [[atom]]i i obične [[molekule]], ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom [[fluid]]u, kao primjerice gibanje čestica [[dim]]a u [[zrak]]u ili [[pelud]]nih čestica u [[voda|vodi]]. Škotski botaničar &nbsp;[[Robert Brown]] otkrio je oko [[fizika u 1820.|1820.]] s pomoću [[mikroskop]]a da se čestice peluda raspršene u tekućini neprekidno nasumce gibaju amo-tamo. Ta je pojava po njemu nazvana Brownovo gibanje. Ona je izravan dokaz [[kinetička teorija plinova|molekularno-kinetičke teorije]]. Prema toj teoriji molekule fluida neprestano se nasumce gibaju, udaraju u čestice koje se vide mikroskopom i potiskuju ih amo-tamo. Konačan rezultat sudara s molekulama fluida gibanje je čestice po izlomljenoj crti. Što su veće te čestice, manja je razlika između broja molekula koje su se sudarile s česticama s pojedinih strana i to se manje ističe njihovo Brownovo gibanje. Ono se i ne opaža za čestice dovoljno velike da se vide golim okom. Promjer čestica koje pokazuju intenzivno Brownovo gibanje je oko 10<sup>–7</sup> do 10<sup>–6</sup> &nbsp;[[metar]]a, što je približno tisuću puta više od promjera molekula. Teoriju Brownova gibanja razvio je &nbsp;[[Albert Einstein]] 1905. Godine 1908. &nbsp;[[Jean Baptiste Perrin]] pokusom s pomoću Brownova gibanja odredio je vrijednost &nbsp;[[Avogadrov broj|Avogadrovog broja]] i tim pokusima potvrdio atomsku građu tvari. <ref> '''Brownovo gibanje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9755] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Uvod ==
1.514

uređivanja