Fobos (mjesec): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Budućnost Fobosa.
Redak 39:
'''Fobos''' je uz [[Deimos (mjesec)|Deimos]] jedan od dva [[Mars (planet)|Mars]]ova satelita. Otkrio ih je astronom [[Asaph Hall]] 12. (Deimos) i 18. (Fobos) kolovoza 1877. godine. Pretpostavlja se da su po svom postanku [[asteroid|asteroidi]] nastali u vanjskim dijelovima sunčeva sustava i zarobljeni Marsovim gravitacijskim poljem.
 
Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Fobos (mitologija)|Fobos]] (grč. ''strah'') i [[Deimos (mitologija)|Deimos]] (grč. ''užas'') su pratioci boga [[Ares]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/otkriven-marsov-mjesec-fobos-1877/|title=Otkriven Marsov mjesec Fobos (1877.)|date=2019-08-17|work=Povijest.hr|language=hr|accessdate=2020-02-23}}</ref>
 
[[Datoteka:Orbits of Phobos and Deimos.gif|mini|lijevo|200px|Orbita Fobosa i [[Deimos (mjesec)|Deimosa]]]]
Fobos, veći od dva satelita, je najbliži svom matičnom planetu od svih satelita u Sunčevu sustavu. Njegova putanja je udaljena od Marsove površine 5 981 km, odnosno 9 378 km od središta Marsa. Za usporedbu, Marsov polumjer iznosi 3 397 km. Fobos je toliko blizu Marsu da ga nije moguće vidjeti iznad otprilike 60° areografske širine. Fobos je također, svojim dimenzijama od 27 &times; 21.6 &times; 18.8 km jedan od najmanjih satelita u Sunčevu sustavu. Masa ovog satelita iznosi 1.08 &times; 10<sup>16</sup> kg.
 
Fobosov period obilaska Marsa je samo 7 sati i 40 minuta, što je kraće od Marsovog dana (24 h 37 min.). Zbog toga na Marsovom nebu Fobos izlazi na zapadu, a zalazi na istoku. Upravo ova činjenica određuje konačnu sudbinu ovog satelita. Naime, sateliti koji kruže ispod [[sinkrona orbita|sinkrone orbite]] (orbita kod koje period obilaska satelita odgovara periodu rotacije planeta) su izloženi dovoljno jakim [[plimna sila|plimnim silama]] da su osuđeni na jednu od dvije mogućnosti: pad na matični planet ili pretvaranje u prsten (pretpostavka je da su tako nastali Saturnovi prstenovi). Procjenjuje se da je Fobos već proživio oko 99% svog životnog vijeka, te da će na Mars pasti za 50 do 100 milijuna godina. Brzina približavanja Fobosove putanje Marsu iznosi oko 1.8 cm na godinu. Baš kao što Zemlja svoj mjesec vuče k našem planetu u različitim smjerovima, izaziva podizanje morske razine u oceanima, na primjer, tako Mars utječe drugačije na različitim dijelovima na Fobos. Kako se Fobos približava planetu, privlačenje mjeseca je veoma jako. To je i zato što je Fobos vrlo krhak, s mnogo pora i ruševina. Dok bi se najveći komadi eventualnih spirala u planetu i sudarali na kutu jajolikog izlaza, većina ostataka će zaokružiti Mars milijunima godina do tih komada te također, padati na Mars kao meteorski pljuskovi. Samo će Marsov drugi mjesec, Deimos, ostati postojan. Ako se Fobos raspadne na 1.2 Marsovoga radijusa oko 680 km iznad površine, to će formirati jako uski [[prsten]] usporedive gustoće jednog od [[Saturnovi prsteni|Saturnovih najmasivnijih prstena]]. S vremenom bi se i proširio, dosegnuvši vrh [[Marsova atmosfera|atmosfere Marsa]] u nekoliko milijuna godina, kada će početi gubljenje materijala. Ako se mjesec razbije dalje od Marsa, prsten bi mogao potrajati 100 milijuna godina prije nego padne dolje na Mars.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Mars će izgubiti mjesec, a dobiti prsten poput Saturna|url=http://znano.st/znanost-svemir-i-vrijeme/1/mars-ce-izgubiti-mjesec-a-dobiti-prsten-poput-saturna/1976|accessdate=2020-02-23}}</ref>
 
Infracrvena snimanja pokazala su velike razlike u temperaturi između dnevne i noćne strane ovog satelita. Velika brzina hlađenja i grijanja tla tumači se slojem prašine, debljine oko 1 m, koja prekriva cijeli satelit.
Redak 51:
 
Fobos je prvi put fotografirala letjelica [[Mariner 7]] [[1969.]] godine. Zatim ga je drugi put fotografirala letjelica [[Mariner 9]] [[1971.]] godine, a zatim su to ponovili američki [[Viking 1]] ([[1977.]]) i ruski [[Phobos 2]] ([[1988.]]), te [[Mars Global Surveyor]] ([[1998.]]) Fobos su također fotografirali [[Svemirski rover|roveri]] [[Spirit]] i [[Mars Science Laboratory|Curiosity]] te orbiteri [[Mars Reconnaissance Orbiter]] i [[Mars Express]]. Phobos 2 je otkrio vrlo slabo, ali postojano ispuštanje [[plin]]ova s površine Fobosa. Nije utvrđen sastav tog plina, ali se sumnja na vodenu paru (voda lako isparava pri slaboj [[gravitacija|gravitaciji]]).
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==