Beč: razlika između inačica

Gotovo polovina Beča je pod zelenim površinama, od čega 28,4% teritorije grada zauzimaju parkovi i vrtovi, 16,6% bečke šume, dok se veliki dio ovih površina koristi i za poljoprivredne svrhe. Beč je tako i jedna od 4 [[austrijske savezne države|saveznihsavezne državadržave]] gdje se uzgaja [[vino]]va loza, na 1,7% teritorije.

Beč je oduvijek predstavljao raskrsnicuraskrižje puteva između zapada i istoka, pravcem [[Dunav]]a između [[Srednja Europa|srednjasrednje]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]], i na ruti najstarije europske trase između juga i sjevera, na [[Jantarski put|jantarskom putu]]. Ovakav položaj grada pogodovao je prvenstveno razvoju trgovine i putne infrastrukture, a potom i ne manje značajnim kulturnim utjecajima i prilivupriljeva stanovništva iz raznih regija [[Europa|Europe]] koji su dali veliki doprinos i ostavili jak pečat na razvoj čitave [[Bečka kotlina|BečkaBečke kotline]].

Nakon pada [[Željezna zavjesa|željeznaželjezne zavjese]] [[1989.]] godine, počinju vidno da jačajujačati ekonomske i prometne veze ssa susjednim sjevernim i istočnim zemljama. S tim je blizina Beča zemljama bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] ponovo dobila na značaju. Tako je [[Bratislava]], glavni grad [[Slovačka|Slovačke]] udaljen 60 km od Beča, te je to jedinstven primjer u Europi da se dva glavna grada nalaze na tako maloj udaljenosti jedan od drugog (izuzimajući slučaj [[Vatikan]]a i [[Rim]]a). Nakon što je [[Austrija]] potpisala [[schengenski sporazum]] [[21. prosinca]] [[2007.]] godine, istočne granice Austrije se prvi put nakon studenoga [[1918.]] godine mogu ponovo prelaziti bez graničnih kontrola.