Meksiko: razlika između inačica

Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovano [[Vicekraljevstvo Nova Španjolska]] (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. Kralj [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem. Španjolci su uništavali domorodačke svetinje i podizali crkve i samostane, ali su zabilježene i pojave miješanja i povezivanja starih vjerovanja s kršćanstvom. Mit o Quetzalcoatlu prilagođen je kršćanskoj viziji sv. Tome Apostola, a religiozni misterij Tonantzine poistovjetio se s Gospom Guadalupe. Kad se [[1531.]] godine jednom domorocu između mjesta Pueble i Tlaxcale ukazalo priviđenje boga Quetzalcoatla, pernate zmije kako leti, Španjolci su na tom mjestu sagradili novu crkvu nazivajući ju ''Sv. Toma/Quetzalcoatl''. Iste godine pojavila se Gospa Guadalupe u gradu Meksiku, pa je na tom mjestu sagrađena mala kapela kojoj je kasnije pridodano ime ''Tonantzin/Guadalupe'', zajedničko svetište obiju naroda. Na taj način je kršćanstvo ulazilo u domorodačke zajednice i nastajao religiozni sinkretizam. Redovnici su staru astečku školu preuredili u učilište ''Santa Cruz de Tlatelolco''.<ref>Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 13.-65.</ref> Godine [[1959.]] pod vodstvom Angel Marie Garibaya i Miguela Leona Portille tiskao se časopis ''Estudios de Cultura Nahuatl'', u kojemu su predstavljeni istraživački radovi s različitih područja astečke kulture.

 

16. rujna 1810. je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prvu skupinu je formirao buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla. Potkraljevski kapetan je bio Ignacio Allende, Šef policije Juan Aldama i "La Corregidora" Josefa Ortiz de Domínguez. Španjolski plemić y Costilla i njegovi preostali vojnici su uhvaćeni u državi Jalisco. Suđeno mu je na sudu za inkviziciju, a proglašen je krivim za izdaju. Bio je pogubljen od plamena odjeljenja u [[Chihuahua]]u 31. srpnja 1811. Nakon smrti oca španjolskog plemića y Costilla, rukovodstvo revolucionarne vojske je preuzeo svećenik José María Morelos. Pod njegovim vodstvom gradovi [[Oaxaca]] i [[Acapulco]] su bili zauzeti. 1813. Kongres u [[Chilpancingo]]u je sazvan 6. studenog te godine i potpisao je prvi službeni dokument o nezavisnosti. 1815. Morelosa su zarobile španjolske kolonijalne vlasti, suđeno mu je za izdaju i pogubljen je u [[San Cristóbal]]u [[Ecatepec]]u 22. prosinca. Ropstvo je ukinuto [[1829.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref>