Inačica od 22. veljače 2020. u 14:10 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 24. veljače 2020. u 20:36 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Ktesibije Aleksandrijski Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:Clepsydra-Diagram-Fancy.jpeg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz [[Vodeni sat\|vodenog sata]] kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. ]] '''Ktesibije Aleksandrijski''', '''Ktezibije''' ili '''Ctesibius''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: Κτησίβιος) ([[285. pr. Kr.\|285.]]–[[222. pr. Kr.]]) je bio [[Stara Grčka\|starogrčki]] [[izumitelj]] i [[Matematika\|matematičar]] iz [[Aleksandrija\|Aleksandrije]]. [[datoteka:Wasserorgel.png\|mini\|desno\|250px\|Vodene [[orgulje]] ili ''hidraulis''.]] Napisao je prve rasprave o komprimiranom zraku i njegovoj upotrebi za [[Sisaljka\|sisaljke]] ili pumpe (pa čak i za [[top]]). Njega se smatra ocem [[Pneumatika\|pneumatike]]. Niti jedno njegovo djelo nije sačuvano, već o njemu saznajemo od drugih starogrčkih znanstvenika. <ref> Encyclopaedia Britannica: "Greek physicist and inventor, the first great figure of the ancient engineering tradition of Alexandria, Egypt."</ref> ▼ ▲'''Ktesibije Aleksandrijski''', '''Ktezibije''' ili '''Ctesibius''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: Κτησίβιος; [[Aleksandrija]], [[285. pr. Kr.\|285.]] – [[Aleksandrija]], [[222. pr. Kr.]]) je bio [[Stara Grčka\|starogrčki]] [[izumitelj]] i [[Matematika\|matematičar]] iz [[Aleksandrija\|Aleksandrije]]. Napisao je prve rasprave o ~~komprimiranom~~[[stlačeni zrak\|stlačenom zraku]] i njegovoj upotrebi za [[Sisaljka\|sisaljke]] ili pumpe (pa čak i za [[top]]). Njega se smatra ocem [[Pneumatika\|pneumatike]]. Niti jedno njegovo djelo nije sačuvano, već o njemu saznajemo od drugih starogrčkih znanstvenika. <ref> Encyclopaedia Britannica: "Greek physicist and inventor, the first great figure of the ancient engineering tradition of Alexandria, Egypt."</ref> == Otkrića == Ktesibije Aleksandrijski je vjerojatno bio prvi upravitelj [[Aleksandrijska knjižnica\|Aleksandrijske knjižnice]]. Malo se zna o njegovom životu, a puno više o njegovim otkrićima. Zna se da je bio vrlo siromašan i da je počeo raditi kao [[Brijanje\|brijač]]. Za vrijeme dok je radio kao brijač otkrio je, vrlo domišljato, [[ogledalo]] koje se lako namještalo sa ~~protuutegom~~protu[[uteg]]om. Njegovo poznato otkriće su i ''hidraulike'' ili [[Hidraulika\|hidraulički]] [[Glazbala\|instrument]], za kojeg se smatra da je prethodnik modernih [[Orgulje\|orgulja]]. Isto tako je vrlo poznat po svome [[vodeni sat\|vodenom satu]] ili [[klepsidra\|klepsidri]], koji je bio u upotrebi sve do 17. stoljeća, kada je nizozemski fizičar [[Christiaan Huygens\|C. Huygens]] otkrio [[mehanički sat]] sa [[Njihalo\|njihalom]] (klatnom). Opisao je prve [[Sisaljka\|sisaljke]] ili pumpe, koje su stvarale mlaz vode ili dizale vodu iz [[bunar]]a. Njemu se pripisuje i otkriće ~~sifona~~[[sifon]]a ili savijene '''U''' cijevi. Unatoč tome što su sva njegova djela izgubljena, grčki matematičar i pronalazač Ktesibije i danas slovi kao "otac pneumatike". Rođen u Aleksandriji kao sin brijača, već odmalena je pokazivao dar zapažanja za zakonitosti [[fizika\|fizike]] i [[mehanika\|mehanike]]. Igrajući se, ispustio je [[Olovo (element)\|olovnu]] kuglicu kroz usku [[cijev]], pri čemu je naglo istisnuti [[zrak]] proizveo glasan [[zvuk]]. Ktesibije je zaključio kako je zrak također tvar, sa svojstvom [[elastičnost]]i, i na toj je činjenici kasnije temeljio svoje pronalaske. Svoj je rad izložio u djelima ''O pneumatici'' i ''Memorabilijama'', svojevrsnoj zbirci svih svojih istraživanja. Ktesibijevi rukopisi nestali su u požaru čuvene [[Aleksandrijska knjižnica\|Aleksandrijske knjižnice]], no zahvaljujući povjesničarima tog doba, [[Filon Aleksandrijski\|Filonu]], [[Vitruvije\|Vitruviju]] i [[Heron]]u, dostupni su opisi njegovih [[izum]]a. Nalazimo tako opise crpki, hidrauličkih orgulja, [[katapult]]a na stlačeni zrak, vodenog sata, te preteče dvostapnih vatrogasnih pumpi. Među najzanimljivijima svakako je [[klepsidra]], [[vodeni sat]], koji je bio najtočnija sprava za mjerenje vremena sve do 17. stoljeća. Stalno kapanje vode podiže plovak koji povezan s [[mehanizam\|mehanizmom]] brojčanika pokazuje vrijeme. Na sličan način kasnije su konstruirani i neki jednostavniji modeli vodenih pumpi. Vrijedno je spomenuti i vodene orgulje – ''hidraulis''. Zrak stlačen pomoću vode prolazio je kroz cijevi instrumenta i proizvodio tonove od izrazito mekih do onih snažnih i jakih. Ovakve orgulje su u starom Rimu dugo vremena korištene za velikih proslava. Mada su prvi mehaničari uživali priznanja vladara naklonjenih umjetnosti, Ktesibije je živio izuzetno skromno, potpuno predan svom radu. No, unatoč samozatajnosti, ovi pionirski izumi zaslužno ga svrstavaju u sam vrh najznačajnijih drevnih pronalazača. <ref> Romina Dražić: " Ktesibije", [https://nova-akropola.com/mozaik/zanimljivosti/ktesibije/], Nova Akropolanova, www.akropola.com, preuzeto 22. veljače 2020. </ref> == Izvori ==

Ktesibije Aleksandrijski: razlika između inačica