Goranci (narod): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
== Život i običaji Goranaca ==
Goranci danas na Kosovu žive u selima: Backa, Brod, [[Dikance]], Globočica, Gornja Rapca, Kruševo, [[Kukaljane]], [[Lještane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], Radeša, Restelica, [[Veliki Krstec]], [[Vranište]], [[Zli Potok]], [[Mali Krstec]], [[Donja Rapča]]. Ima ih također u devet sela sjeverne Albanije, uz granicu s Kosovom. Prema općinskim podatcima u području Dragaša i okoline ima ih 13.000 te oko 12.000 po drugim državama.
[[Datoteka:Gorani flag.jpg|mini|desno|250px|Zastava Goranaca]]
 
Goranci se u području Gore tradicionalno bave stočarstvom, točnije uzgojem ovaca, te nešto krupne stoke. Tipična goranska hrana je ovčji sir, sličan parmezanu, ali mekši. Od poznatih specijaliteta imaju bureke, baklave i piće zvano [[boza]], načinjeno od brašna i šećera. Boza je bila osobito poznato u Srbiji gdje je god bilo i Goranaca. Goranci koji su odlazili na rad van svog matičnog područja općenito su otvarali slastičarnice i prodavali slastice. Lokalno stanovništvo često ih je iz neupućenosti nazivalo ‘Šiptarima’, no ako uđete s njima u razgovor, uvijek će reći za sebe da su 'Gorani’.
Po vjeri Goranci su muslimani-suniti i svako selo ima svoju džamiju. Navodno je među njima bilo nekada [[derviš]]a, a u selima Brod, Radeša, Restelica i Zli Potok i 'tarikata', bratstvo sufija. Jedna od njihovih tekija ("Selim dedo tekija") i danas se nalazi u selu Restelica. Goranci su na islam prešli vjerojatno u 17. i 18. stoljeću, za vrijeme Otomanskog carstva. Prema njima samima islam su primili od 'Halepovaca' (iz grada [[Halep]]a) prije nego su došli [[Turci]]. Oni su, prema njima, stigli u selo Kruševo iz [[Sirija|Sirije]]. Kakvim su to poslom 'Halepovci' stigli u Goru, nije poznato. Uz Islam, Goranci su također sačuvali neke kršćanske blagdane. Svake godine na dan šestog svibnja, za svetog Đorđa, okuplja se uz slavlje, cijela zajednica Goranaca pokraj sela Vranište. Žene na glavama tradicionalno nose bijele marame. U ženskoj goranskoj nošnji su tradicionalne duge crne jakne - terlik, ukrašene zlatnim vezom. Žene su svjetle puti, lijepe i skladno građene.