Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

== Život i običaji ==

{{glavni|Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine}}

Zavisno od rodova stvarani su zaselci, koja su dobila imena prema topografskom obilježju ili prema rodu. Objekti ([[kuća|kuće]], pojate s torom ili ne i sl.) su uglavnom bili ukopani u zemlju najviše s tri strane i uokolo je bila sopa ili nanešena zemlja, a bili su pokriveni s krovom od zimice ili raži (''krovnjače''), a na sebi su imali ulazna vrata i prozorčiće (''pendžere''), kojih je bilo i unutra za držanje raznih stvari. Većina [[građevina]] bila je s dvije prostorije (jedna za sjedenje, a druga za spavanje), a ispod prostorije za spavanje većinom je bila ''izba'' ili ''šupa''. Kuće pokrivane s crijepom (ciglom) nazivane su [[cigla]]če.<ref>[http://www.hasic-online.at/tradicija/catma/index.html Hasić Online.at] Tradicija - Čatma</ref>

 

== Narodne nošnje ==

{{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}}

Na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve ove nošnje formirale su se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili pak samo tragove elemenata mnogih kulturnih utjecaja, koji su utjecali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na povijesna i društvena zbivanja. Zbog toga u tim nošnjama nalazimo tragove [[balkan]]ske, [[mediteran]]ske i [[orijent]]alne kulture. Ovi kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjljivo doprinijeli njihovoj diferencijaciji. Istražiti kako su izgledali ljudi u narodnim nošnjama je bilo moguće prije svega sa materijalnim arheološkim ostacima u vidu tkanica, odjevnih predmeta i nakita.

 

 

Seoske nošnje se mnogo više međusobno razlikuju. Postoje bitne razlike u načinu odijevanja između pojedinih širokih geografskih oblasti, tako da se izdvajaju tri geografske cjeline: zapadna Bosna sa Hercegovinom, srednja i istočna Bosna i [[Bosanska Posavina]]. Tako je došlo do podjele narodnih nošnji seoskog stanovnistva na tri glavne grupe ili tri vrste seoskih narodnih nošnji: [[dinaridi|dinarske]] nošnje (nošnje zapadne Bosne i Hercegovine), [[Središnja Bosna|srednjobosanske]] nošnje uključujući i [[istočna Bosna|istočnu Bosnu]] i treća vrsta, posavske nošnje. Mnogobrojne varijante nošnji različitih etničkih skupina ispoljavale su se u manjim detaljima pojedinih odjevnih predmeta, u njihovoj boji ili načinu nošenja, ali su u osnovi zadržale osnovne karakteristike vrste kojoj pripadaju.

Dinarske nošnje imaju najveći obujam prostiranja. Obuhvaćaju prostor [[Bosanska Krajina|zapadne Bosne]], tj. predjele u sklopu dinarskog planinskog masiva, zalazeći dublje na istok u Bosnu sve do oblasti [[Imljani|Imljana]], [[Banja Luka|Banjalučke Vrhovine]], pa preko [[Travnik]]a do [[Prozor-Rama|Rame]]. Na sjever granica ide sjevernim padinama [[Grmeč]]a, pa preko Banje Luke do [[Prnjavor]]a. Na jugu se granica gubi i produžava u samu [[Hercegovina|Hercegovinu]], zahvatajući pored nje, i dio Bosne oko Foče i Čajniča, sve do rijeke [[Lim]].<ref>Tomo Bratić, ''Narodna nošnja u Hercegovini'', GZM, Sarajevo, 1906.</ref> U ovoj široko rasprostranjenoj oblasti nailazimo na veći broj varijanti u nošnjama kod srpskih i hrvatskih etničkih grupa, dok su bosnjačke nošnje veoma ujednačene.

 

Od hrvatskih narodnih nošnji mogu se nabrojati: [[Debeljaci|debeljačka]] i [[ivanjska]] u okolini Banje Luke, [[Sasina (Sanski Most, BiH)|sasinska]] u okolini Sanskog Mosta, kraljska i [[Zavalje|zavaljska]] u okolini Bihaća, [[Kupres|kupreška]], [[Livno|livanjska]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|šujička]], [[Duvno|duvanjska]] i [[Prozor-Rama|ramska]] u tim navedenim krajevima. U [[Hercegovina|Hercegovini]] se odvajaju dvije varijante humska ([[Zahumlje|Hum]] - stari naziv za Hercegovinu) i brdska. Humska nošnja zahvaća uglavnom zapadni i srednji dio Hercegovine, uključujući tu i okolinu [[Mostar]]a, [[Konjic]]a, [[Stolac (BiH)|Stoca]] i [[Ljubuški|Ljubuškog]], dok se brdska prostire u istočnim dijelovima. Posebnosti u tradicijskom odijevanju Hrvata u pojedinim dijleovima Hercegovine nalazimo u okolici [[Posušje|Posušja]] i [[Grude|Gruda]], u Gornjoj i Donjoj Bekiji, u okolici Ljubuškog, [[Čitluk]]a i Mostara nalazimo belevarsku nošnju, kojoj se naziv dovodi u vezu s bijelom bojom. U mjestima oko [[Čapljina|Čapljine]], Stoca i [[Neum]]a nema posebnih naziva za nošnju. Posebnu podvrstu nalazimo u graničnom području između Hercegovine i Bosne, u Klisu ili Neretvici, kraju oko [[Konjic]]a.

Srednjobosanske nošnje zahvaćaju predjele u dolini [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], od njenog izvora kod Sarajeva pa sve do [[Maglaj]]a, odnosno do planine [[Ozren]]a, protežući se na istok preko Ozrena i ogranaka planine [[Majevica|Majevice]] do rijeke [[Drina|Drine]], koja čini istočnu granicu. Na zapadnoj strani, lijevo od rijeke Bosne, ove se nošnje pružaju dolinom rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]] do Travnika, zahvaćajući cijeli prostor izmedju Lašve i rijeke [[Vrbas]], odnosno predjele oko [[Bugojno|Bugojna]], [[Uskoplje|Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], a zatim dalje prema Fojnici i dolinom Lepenice sve do granice prema Hercegovini, odnosno do Ivan planine. Južno od Sarajeva ove se nošnje protežu na planine Bjelašnicu, Treskavicu i Jahorinu i izbijaju na Drinu kod [[Goražde|Goražda]]. U ovoj širokoj oblasti nalazimo brojne varijante srpskih i hrvatskih nošnji, dok su nasuprot njima bošnjačke ujednačene, kao i u dinarskim nošnjama. Središnjoj Bosni pripadaju hrvatske narodne nošnje iz okoline [[Žepče|Žepča]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]], [[Vareš]]a, [[Tuzla|Tuzle]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Kreševo|Kreševa]], [[Travnik]]a i [[Uskoplje|Uskoplja]].

 

 

== Kuhinja ==

|-

| [[Datoteka:Cevapcici_in_somun.jpg|200px]]<br /><center>[[ćevapi]] u somunu s lukom</center> || [[Datoteka:Motani burek 1.gif|200px]]<br /><center>motani [[burek]]

| [[Datoteka:Lahana sarma.png|200px]]<br /><center>[[sarma]]</center> || [[Datoteka:Armeniadoma.jpg|200px]]<br /><center>[[japrak]]</center>

|-

|}

 

Takva kuhinja predstavlja jela bosanskohercegovačke kuhinje specifična samo [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskom narodu]] u toj zemlji. Sačinjavaju je mnogobrojna variva, jela od [[meso|mesa]], pite, [[kruh]]ovi, šunke i kobasice, [[sir]]evi, salate, slastice i [[piće|pića]]. Spremanje hrane je sastavni dio hrvatske [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicije]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kulture]]. Uobičajeno je objedovanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobilniji obrok - ručak.

{{glavni|Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine}}

[[Datoteka:BH Croats, Christmas.jpg|mini|desno|Odlazak na polnoćku]]

 

Dan neovisnosti se slavi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a u Republici Srpskoj se ne slavi. Dan državnosti se slavi u svim županijama Federacije BiH osim [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačke]], a u Republici Srpskoj se ne slavi. Prema Zakonu o praznicima [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[21. studenog]] se slavi kao Dan uspostavljanja [[Daytonski sporazum|Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH]]. Katolički blagdani su: [[Sveta tri kralja]] (6. siječnja), [[Uskrs]] i Uskrsni pondjeljak (pomični blagdan), [[Tijelovo]] (pomični blagdan), [[Velika Gospa]] (15. kolovoza), [[Svi sveti]] i [[Dušni dan]] (1. i 2. studenog) te Božićni blagdani - [[Božić]] i prvi dan po Božiću, [[Sv. Stjepan]] (25. i 26. prosinca).

[[Datoteka:HVO postrojenje 11.05.2001.jpg|desno|mini|Hrvatsko vijeće obrane - nedodirljiva i sveta institucija hrvatskog naroda u BiH]]

Većina spomendana koji se slave u [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini]] proistekla je iz [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskog rata]]. Tim danima, koji su u rijetkim slučajevima neradni, Hrvati odaju počast svojim žrtvama rata, slave velike vojne pobjede i obilježavaju obljetnice utemeljenja svojih političkih, kulturnih, ekonomskih i vojnih institucija.

 

 

Na području [[Završje|Završja]], Hrvati se prisjećaju poginulih i nestalih u borbama protiv srpskog agresora na [[Kupres|Kupreškoj]] visoravni te u obrani [[Livno|Livna]]. Hrvati slave [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|svih 7 uspješnih pobjedničkih operacija]], u kojima je [[HVO]] zajedno sa HV-om, a u nekim akcijama i sa Armijom BiH, oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila [[operacija Južni potez]] u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke. Osobito se slave nadnevci, na koje je oslobođen veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], [[Kupres]] i Kupreško polje te [[Glamoč]] i Glamočko polje.

U [[Središnja Bosna|središnjoj Bosni]], Hrvati se prisjećaju srpskih progona iz nekih dijelova travničkog kraja, ali i zauzimanja vojarni JNA. [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] počinje lokalnim sukobima u Novom Travniku i Uskoplju te napadima na zapovjednike HVO-a [[Travnik]] i [[Jajce]]. Navedeni lokalni sukobi završeni su potpunim porazom lokalnih bošnjačkih snaga, koje su ipak postigle svoj glavni cilj, prekinuti pomoć Jajcu, koje zauzimaju srpske snage. Hrvati se prisjećaju napada Armije Bosne i Hercegovine na [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Busovača|Busovaču]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak|Kiseljak]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Travnik|Travnik]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|Novi Travnik]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče#Zenica|Zenicu]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kakanj i Vareš#Kakanj|Kakanj]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Fojnica|Fojnicu]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče#Žepče|Žepče]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Vitez|Vitez]] i [[Vareš]]. Svi ti napadi popraćeni su brojnim pokoljima, ali i progonima hrvatskog stanovništva od strane Bošnjaka. Hrvati slave utemeljenje svojih postrojbi i brigada (od kojih je najvažnija 3. gardijska brigada HVO-a "Jastrebovi") i pobjede izvojevane u povijesnim bitkama za opstanak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u središnjoj Bosni]], na kotama Hrašče ili Pješčara, Meoršje, Bašino brdo i Zavrtaljka.

 

U [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], Hrvati slave nadnevke osnivanja 8 pješačkih brigada [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]: 101. [[Bosanski Brod]], 102. [[Odžak]], 103. [[Derventa]], 104. [[Šamac]], 105. [[Modriča]], 106. [[Orašje]], 107. [[Gradačac]] i 108. [[Brčko|Ravne-Brčko]]. Na iste dane, prisjećaju se i svih svojih poginulih i nestalih u posljednjem ratu. Te svečanosti su umirući vapaj pogažene i protjerane hrvatske Bosanske Posavine (izuzetak su: Orašje, Odžak i [[Domaljevac-Šamac]]). Iz gore spomenutih brigada, poslije je nastala 4. gardijska brigada HVO-a "Sinovi Posavine". Oslobođenje Vidovica i Kopanica se slavi kao Dan općine Orašje, a odaje se i počast prema 11 pripadnika 102. brigade [[HVO]]-a, koji su poginuli u pokušaju oslobođenja odžačkog dijela Bosanske Posavine.

U narodu je ostala uspomena na ''posljednju'' bosansku kraljicu hrvatske krvi i imena [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinu Kosaču-Kotromanić]]. Njen spomendan je na nadnevak njene smrti koja se dogodila [[25. listopada]] [[1478.]] godine.<ref>[http://kraljeva-sutjeska.com/wp/2010/10/26/proslava-532-obljetnice-od-smrti-kraljice-katarine/ Kraljeva Sutjeska.com] Proslava 532. obljetnice od smrti kraljice Katarine</ref> U subotu najbližu nadnevku smrti kraljice Katarine, na [[Bobovac|Bobovcu]], utvrdi bosanskih kraljeva, održava se Misa za Domovinu. Misu redovno predvodi [[Vinko Puljić|Vinko kardinal Puljić]], vrhbosanski nadbiskup, a svetkovini prisustvuju brojni vjernici [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] te vjernici-katolici, pripadnici Oružanih snaga, policije, državnih agencija, Vrhovnog suda, Sudske i Granične policije [[BiH]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/i-ove-se-godine-na-bobovcu-molilo-za-domovinu-2220.html HercegBosna.org] I ove se godine na Bobovcu molilo za Domovinu</ref> U [[Prozor-Rama|ramskom kraju]], svake godine, Hrvati se prisjećaju žrtava četničkog terora iz listopada [[1942.]] U tri dana četnici su pobili ili zaklali više od tisuću ljudi. Mjerilo za ubojstvo bila je kratka talijanska puška, tko je bio viši od nje, ubijen je.<ref>[http://www.rama-prozor.info/cms/index.php?option=com_content&task=view&id=3725&Itemid=2 Rama-Prozor.info] Foto/Video: Dan sjećanja na ramske žrtve</ref> Kuprešaci i [[Travnik|Travničani]] svake godine se prisjećaju [[22. listopada]] [[1944.]] godine, kada je u Rankovićima kod Novog Travnika strijeljano preko 200 zarobljenih hrvatskih civila i vojnika. Prema jednoj knjizi 154 Hrvata [[Kupres]]a je ubijeno u travničkom kraju.<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/dan-sjecanja-na-travnicku-tragediju-2225.html HercegBosna.org] Dan sjećanja na travničku tragediju</ref>