Ostavinski postupak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Ostavinski postupak''' je izvanparnični postupak koji provodi sud ili javni bilježnik kao ovlaštenik suda, a obuhvaća niz radnji tijela koje provodi postupak i stra... |
još malo dopunjeno i ispravljeno |
||
Redak 1:
'''Ostavinski postupak''' je [[izvanparnični postupak]] koji
* ostaviteljevih nasljednika,
* sastav ostavine,
Redak 5:
Skup pravnih pravila kojima se određuje ostavinski postupak naziva se '''formalnim nasljednim pravom'''.
Ostavinski postupka u pravnom sustavu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], kao svaki izvanparnični postupak, uređen je po načelima:
* '''oficioznosti''' - sudovi po službenoj dužnosti pokreću ostavinski postupak uslijed smrti osobe čim za to sazna (u pravilu po primitku smrtovnice). Dispozicija (slobodno raspolaganje) stranaka je ograničena.
* '''inkvizitornosti''' (istražnosti) - incijativa za prikupljanje [[dokaz]]a je na sudu, iako sud uzima u obzir i dokaze koje su mu podastrle stranke postupka.
* '''neinzistiranja na kontradiktornosti, usmenosti i neposrednosti''' - ne inzistira se, kao u parničnom postupku, da se stranka izjasni o navodima protivnika (budući da u izvanparničnom postupku ne mora imat protivnika). Nije nužno vođenje usmene rasprave pred sudom, jer se nasljednička izjava može poslati sudu i u pismenom obliku, a time je i ublažen zahtjev neposrednosti.
* '''supsidijarne primjene odredbi parničnog postupka''' - u nedostatku nekog pravila o vođenju izvanparničnog postupka, analogno se primjenjuju pravila [[građansko postupovno pravo|parničnog postupka]].
* '''upućivanja stranaka da sporna prethodna pitanja riješe u parnici'''
* '''dvostupnjevanosti''' - sud donosi rješenje protiv kojeg je dopuštena žalba.
* '''posebne zaštite nespobnih osoba''' ili pomoć neukim strankama - sud se posebno brine o maloljetnicima, punoljetnim osobama bez poslovne sposobnosti ili sa ograničenom sposobnošću, te u pogledu onih osoba kojima je boravište nepoznato, ali i svim drugim strankama koje nisu dovoljno sposobne da se same brinu o sojim pravima i obvezama.
* '''snošenja vlastitih troškova postupka''' - stranke su dužne snositi trošak sudskog postupka.
==Nadležnost za vođenje ostavinskog postupka u Hrvatskoj==
[[Sudska nadležnost|Nadležnost]] za vođenje ostavinskog postupka može biti apsolutna i relativna.
Pravilima o '''apsolutnoj''' ili '''sudskoj nadležnosti''' daje se odgovor na pitanje što spada u djelokrug domaćih sudova, odnosno postavlja se razgraničenje domaćih sudova od stranih tijela, ali i ostalih domaćih tijela (npr. [[arbitražni sud|arbitražnih sudova]], [[tijela državne uprave|upravnih tijela]] i dr.). Osnovno je pravilo za određivnje sudske (apsolutne) nadležnosti domaćeg suda u ostavinskom postupku ''forum rei sitae'' ([[latinski|lat.]] sud mjesta gdje stvar leži - nadležan je onaj sud na čijem se području nalazi ostavinska masa).
Za raspravljanje nepokretne ostavine ([[nekretnina]]) isključivo je nadležan mjesta gdje se takva ostavina nalazi, bez obzira radi li se o stranom [[državljanstvo|državljaninu]] ili domaćem.
Postoje i određene iznimke, ovisno o tome gdje se nalazi ostavinska masa (u inozmenstvu ili u zemlji suda), državljanstvo ostavitelja (strani državljanin, državljanin zemlje suda, [[apatrid|osoba bez državljanstva]]), vrsta objekta nasljednog prava ([[nekretnina]], [[pokretnina]]). U Republici Hrvatskoj nadležnost hrvatskog suda uređena na sljedeći način:
* ako je ostavitelj u trenutku [[smrt]]i državljanin Republike Hrvatske, a ostavinska masa nalazi se na području Hrvatske, tada postoji nadležnost hrvatskog suda, a ukoliko se ostavinska masa nalazi u inozemstvu, supsidijarno je nadležan hrvatski sud, ako strano tijelo nije nadležan ili odbije provesti postupak;
* ako je ostavitelj u trenutku smrti strani državljanin, nadležan je hrvatski sud samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na području Republike Hrvatske;
* ako je ostavitelj apatrid (osoba bez državljanstva), ili se ne može utvrditi državljanstvo, ili je izbjeglica nadležan sud u Repubici Hrvatskoj u pogledu ostavinske mase koja se nalazi na području Hrvatske , a ujedno je i nadležan za ostaviteljeve pokretnine u inozemstvu ako je ostavitelj imao [[prebivalište]] u Hrvatskoj.
Pravilima o '''relativnoj nadležnost''' razgraničuje se djelokruga poslova u okviru [[sudbena vlast u Hrvatskoj|domaćeg sudskog sustava]], odnosno određuje se koji će konkretno domaći sud od svih drugih domaćih sudova postupati u određenom ostavinskom predmetu. Razlikuje se:
* '''''stvarna nadležnost''''' - pravilima o određivanju stvarne nadležnosti daje se odgovor na pitanje koja je vrsta sudova nadležna postupati u ostavinskim predmetima (npr. općinski sud, županijski sud, trgovački sud, prekršajni sud). U Republici Hrvatskoj za vođenje ostavinskih postupaka nadležni su '''[[općinski sud]]ovi''', odnosno [[javni bilježnik]] kao ovlaštenik suda.
* '''''mjesna nadležnost''''' - pravilima o određivanju mjesne nadležnosti daje se odgovor na pitanje koji će od više stvarno nadležnih sudova biti nadležan za postupanje. U Hrvatskoj će to biti općinski sud na čijem je području ostavitelj u trenutku smrti imao [[prebivalište]] ili barem [[boravište]], a podredeno sud na čijem se području nalazi pretežni dio ostavinske mase, ukoliko ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Hrvatskoj. Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.
Stranke (nasljednici i legatari) ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku.
==Tijek postupka==
| |||