|
[[Povijest vjetroelektrana]] i korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili [[Jedrenje|jedra]] na [[brod]]ove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]]. Može se reći da je na neki način [[vjetar]] bio taj koji je pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih [[Jedro|jedara]] uslijedilo je korištenje energije vjetra za obavljanje [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]] u [[mlin]]ovima i za pokretanje vodenih [[pumpa|pumpi]] (posebice u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], na srednjem zapadu [[SAD]]-a i u zabačenim dijelovima [[Australija|Australije]]). U modernim vremenima s dolaskom i izumom [[električna energija|električne energije]] počinju se upotrebljvati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg [[Zagađenje|zagađenja okoliša]] počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budućnost.
=='''<u>Prednosti i nedostaci</u>'''==
'''<u>Prednosti vjetroelektrana su:</u>'''
*'''<u>ne troše [[gorivo]], tj. [[energija vjetra]] je u uvjetno rečeno "besplatna";</u>'''
*'''<u>vjetroelektrane su poželjan oblik [[obnovljiva energija|obnovljivog izvora energije]] nasuprot [[elektrana]]ma na [[fosilna goriva]], jer kemijski i biološki ne [[Zagađenje|zagađuju]] [[Prirodni okoliš|okoliš]];</u>'''
*'''<u>vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena suviše jakim vjetrovima;</u>'''
*'''<u>borba protiv [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] ([[Protokol iz Kyota]]);</u>'''
*'''<u>vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija ([[staklenički plinovi]]);</u>'''
*'''<u>smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva;</u>'''
'''<u>Nedostaci vjetroelektrana su:</u>'''
*'''<u>povremenost pogona, zavisno o [[meteorologija|meteorološkim]] karakteristikama područja primjene. Nije rješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na [[elektroenergetski sustav]] regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija [[hidroelektrana]] i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino [[akumulator]]i, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štediti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju;</u>'''
*'''<u>jake promjene u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri [[oluja|olujnoj]] snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što poskupljuje ta rješenja;</u>'''
*'''<u>za usklađivanje [[Broj okretaja|broja okretaja]] [[vjetroturbina|vjetroturbine]] s brojem okretaja ugrađenog [[generator]]a potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu;</u>'''
*'''<u>troškovi [[održavanje|održavanja]] znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju velikih vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. [[snaga]] po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva;</u>'''
*'''<u>prisutno je izvjesno "estetsko zagađenje" u slučaju velikih vjetroelektrana, što međutim nema većeg značaja ako se takva vjetroelektrana ugradi na nenapučenim prostorima.</u>'''
==Izbor položaja vjetroelektrana==
| 