Slaven Bertoša: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 12:
 
Od 1995./[[1996]]. predaje Povijest na studiju Razredne nastave (najprije u okviru tadašnjeg Pedagoškog fakulteta, zatim na Visokoj učiteljskoj školi, a potom na Odjelu za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli). Na Odjelu za humanističke znanosti na studiju Povijesti predavao je Hrvatsku povijest XVI. do XVIII. stoljeća i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do [[1870]]., a sada predaje kolegije Uvod u novi vijek, Uvod u hrvatski novi vijek i Apeninski poluotok u srednjem vijeku, u sklopu predmeta Svjetska povijest srednjega vijeka. Vanjski je suradnik [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskog fakulteta]] u Rijeci, gdje je predavao Hrvatsku povijest XVI. do XVIII. stoljeća i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do 1870., a sada predaje kolegije Povijest novovjekovne Hrvatske i Svijet Sredozemlja od XVI. do XVIII. stoljeća. U akademskoj god. 2005./2006. bio je gostujući profesor Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (na kolegiju Svjetska povijest u XIX. stoljeću). U dva mandata obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za povijest na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Puli.
 
Suinicijator [[Memorijal Petra Stankovića|Memorijala Petra Stankovića]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/barban-u-srcu-barbanac-petar-stankovic-bio-je-praotac-permakulture-stoljece-prije-japanca-fukuoke-623429 Glas Istre] Vanesa Begić: ''BARBAN U SRCU: Barbanac Petar Stanković bio je praotac permakulture stoljeće prije Japanca Fukuoke'', 22. veljače 2020. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)</ref>
 
Bio je član radne skupine Filozofskog fakulteta u Puli za izradu novog studijskog programa prema načelima tzv. [[Bolonjska deklaracija|Bolonjske deklaracije]] (ECTS), kojem je i jedan od autora, te glavni koordinator za njegovu provedbu na Odsjeku za povijest.