4179 Toutatis: razlika između inačica

Toutatis često zalazi u blizinu Zemlje, a najbolje snimke dobivene su 1992. godine kada je snimljen je uz pomoć [[radar]]a Goldstone Deep Space Communication Complex u pustinji [[Mojave]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Radarska snimanja omogućila su precizno određivanje putanje, rotacije, oblika i fizikalnih karatkteristika, pa o Toutatisu znamo više nego o bilo kojem drugom [[PHA|potencijalno opasnom asteroidu]] (PHA, Potentialy Hazardous Asteroids),.

Najbliskiji kontakt Zemlje i Toutatisa dogodio se [[29. rujna]] [[2004.]] kada je Toutatis prošao na samo 0,0101 AJ od Zemlje (4 puta dalje od Mjeseca), što je bila izvrsna prilika astronomima da promotre asteroid s teleskopima te ga osvijetle [[radar]]skim snopom i preciznije mu odrede oblik i udaljenost,. <!-- Podaci dobiveni tijekom posljedneg bliskog susreta još nisu dostupni javnosti --> Iako na prvi pogled daleko, nijedan od poznatih asteroida i [[komet]]a neće proći bliže Zemlji sve do [[2060.]] godine,. Ovo je ujedno bio i najbliskiji susret Zemlje i Toutatisa između [[1352]], i [[2562]], godine, Za sada znamo da Toutatis neće udariti u Zemlju u idućih 6 stoljeća, a njegovo je kretanje iza toga jako teško izračunati zbog kaotičnosti putanje,.

Toutatis su tog dana mogli vidjeti i [[astronom amater|astronomi amateri]], Toutatis je bio dosegao maksimalni [[prividni sjaj]] do 9,2, a na nebu se gibao brzinom 23[[lučna minuta|']]/h,. U vrijeme najbliskijeg susreta, Toutatis je bio vidljiv u [[zviježđe|zviježđu]] [[Kentaur (zviježđe)|Kentaur]], no u tom trenu je već bio previše južno da bi bio vidljiv iz [[Hrvatska|Hrvatske]],.

Sljedeći bliski susret Zemlje i Toutatisa dogodit će se [[9,. studenog]] [[2008]],., pri čemu će Toutatis proći na 0,0503 AJ od Zemlje,.