Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

U početku, 25 % Armije BiH sačinjavali su ne-[[Bošnjaci]], pogotovo u [[Prvi korpus Armije RBiH|1. korpusu]], u Sarajevu. [[Sefer Halilović]], zapovjednik Glavnog stožera republičke Teritorijalne obrane, tvrdio je da njegove snage sačinjava: 70 % Muslimana, 18% Hrvata i 12 % Srba. Postotak srpskih i hrvatskih vojnika u Armiji BiH, bio je posebno visok u gradovima poput [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Mostar]]a i [[Tuzla|Tuzle]]. Zamjenik zapovjednika glavnog stožera, bio je general [[Jovan Divjak]], Srbin. General [[Stjepan Šiber]], Hrvat, bio je drugi zamjenik zapovjednika. Predsjednik [[Alija Izetbegović]] je također imenovao pukovnika [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], zapovjednika [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]] u Hercegovini, za člana glavnog stožera Armije BiH kako bi destabilizirao HVO. Ova raznolikost će se smanjiti tijekom rata. Od sredine 1992., za Armiju BiH će se boriti oko 6.000 [[Džihad|mudžahedina]], vjerskih boraca, iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka, u okviru jedinice El Mudžahid. Tako će [[Armija Bosne i Hercegovine]], svoje pravo [[islam|muslimansko]] - [[Bošnjaci|bošnjačko]] lice, pokazati žestokim napadima, brojnim pokoljima i progonima Hrvata, u [[Hrvatsko-muslimanski rat|sukobu s Hrvatskim vijećem obrane]].

 

[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-serbs-toast.jpg|mini|Srpska zdravica na Grbavici.]]

[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-serbs-boy-gun-to-head.jpg|mini|Pripadnici VRS-a, 1992.]]