Wikipedija

Dunav: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena kategorija Crnomorski slijev; dodana kategorija Crnomorski slijev (Europa) uz pomoć dodatka HotCat
Redak 81:
 
{{Tok Dunava po zemljama}}
Početak Dunava tvore dvije rječice u [[Schwarzwald]]u, [[Breg]] i [[Brigach]]. Izvor Bregarječice Breg je blizu [[Furtwangen]]a, na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava<ref name="britannica1">{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-9106065/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str. 1.</ref>. Dvije rječice spajaju se u mjestu [[Donaueschingen]]u gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stoljeća zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke<ref>Članak [[Paul Morand|Paula Moranda]] o Dunavu u ''Au fil des fleuves'', Reader's Digest, 1972., str. 47.</ref>. Dunav iz [[Baden-Württemberg]]a, gdje prolazi kroz [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], ulazi preko [[Bavarska|Bavarske]] ([[Regensburg]] i [[Passau]]) u sjevernu [[Austrija|Austriju]] (prolazeći kroz [[Linz]] i [[Beč]]), pa kroz jug [[Slovačka|Slovačke]] gdje prolazi kroz [[Bratislava|Bratislavu]], prelazi preko [[Mađarska|Mađarske]] (kroz [[Budimpešta|Budimpeštu]]) od sjevera prema jugu te između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Zatim izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi pored [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći kroz [[Beograd]], rijeka kasnije tvori granicu između Srbije i [[Rumunjska|Rumunjske]], pa kasnije i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]], nakon čega se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Republika [[Moldavija]] je [[1990]]. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi (grad)|Galaţi]] i [[Reni]]).
 
Dunav u pokrajni [[Baden-Württemberg]]u prolazi kroz gradove [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], a u [[Bavarska|Bavarskoj]] kroz gradove [[Regensburg]] i [[Passau]]. Ulazi u sjevernu [[Austrija|Austriju]] prolazeći kroz gradove [[Linz]] i glavni grad [[Beč]], nakon toga utječe na jug [[Slovačka|Slovačke]] i prolazi kroz glavni gad [[Bratislava|Bratislavu]].
[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je [[UNESCO]] označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavodă|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.▼
 
Iz Slovačke teče preko [[Mađarska|Mađarske]], kroz mađarski glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]], te od sjevera prema jugu teče između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] te ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 
Dunav izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu dvije zemlje. Prolazi pored [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju.
 
Protječe kroz glavni grad Srbije [[Beograd]], kasnije tvori granicu između Srbije i [[Rumunjska|Rumunjske]], nakon toga čini granicu i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]] te se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj.
Ovdje stvara veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]].
 
Republika [[Moldavija]] je [[1990]]. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi (grad)|Galaţi]] i [[Reni]]).
 
[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea.
▲[[DeltaDeltu Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je [[UNESCO]] 1991. godine označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavodă|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.
 
Udio pojedinih zemalja u dunavskom slivu je sljedeći:<ref>{{de}}{{eng oznaka}} ''Internationale Komission zum Schutz der Donau : Facts and Figures about the Danube River Basin'' [http://www.ecologic-events.de/danube/en/documents/info_danube_river_basin.pdf Pročitaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816172236/http://www.ecologic-events.de/danube/en/documents/info_danube_river_basin.pdf |date=16. kolovoza 2011. }}</ref> Austrija (22,1 %), Rumunjska (17,6 %), Njemačka (14,5 %), Srbija (11,3 %), BiH (8,8 %), Hrvatska (6,4 %), Mađarska (4,3 %), Ukrajina (4,3 %), Bugarska (3,7 %), Slovenija (3,1 %), Slovačka (1,9 %), Češka (1,2 %), Moldavija (0,7 %).
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dunav"