Val: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 93.139.37.28 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 98:
:<math>y = 2 \cdot A \cdot \cos \left(\frac {2 \cdot \pi}{\lambda} \cdot x\right) \cdot \cos\left(\frac {2 \cdot \pi}{T} \cdot t\right)\,</math>
gdje su: ''A'' - amplituda, ''λ'' - valna duljina, ''T'' - period vala, ''t'' - vrijeme. Raspored elongacija (y) je sinusoidni, no valne fronte ne putuju, tako da je amplituda pojedinih čestica različita i ovisna o mjestu (x). Na mjestima na kojima je amplituda jednaka nuli nalaze se čvorovi, a gdje je maksimalna trbusi. Stojni valovi važni su u [[akustika|akustici]] ([[titranje]] žice, titranje stupa zraka u glazbenom instrumentima, akustika prostorije), gdje osim poželjnih mogu imati i neželjene posljedice, kao što je povećanje [[Buka|buke]]. <ref> '''stojni valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58219] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
=== Valovi tvari ===
'''Valovi tvari''' [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] su valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u ekstremnim uvjetima [[pokus]]a kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]). Prema teoriji [[Louis de Broglie|L. de Brogliea]], valna duljina tvari:
:<math>\lambda = \frac{h}{p} = \frac {h}{\gamma \cdot m \cdot v} = \frac {h}{m \cdot v} \cdot \sqrt{1 - \frac{v^2}{c^2}}</math>
gdje je: ''λ'' - čestična [[valna duljina]], ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''p'' - [[impuls sile]] čestice ([[količina gibanja]]), ''m'' - [[masa]] mirovanja čestice, ''v'' - [[brzina]] čestice, ''γ'' - [[Lorentzov faktor]] i ''c'' - [[brzina svjetlosti]] u [[vakuum]]u. Što je veći impuls čestice ili količina gibanja, tim je kraća njena valna duljina. Tako se na primjer nakon prolaska elektrona kroz kristalnu rešetku na fluorescentnom zaslonu može vidjeti interferencijska slika njihova ogiba, što se primjenjuje na primjer u [[Elektronski mikroskop|elektronskom mikroskopu]].
=== Gravitacijski valovi ===
{{Glavni|Gravitacijski valovi}}
'''Gravitacijski valovi''' ili '''gravitacijsko zračenje''' je poremećaj [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], širi se poput valova. Javlja se kod [[ubrzanje|ubrzanja]] [[masa]]: [[eksplozija]] [[supernova|supernovih]], obilaženja [[zvijezda]] u bliskome [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu]] i slično. Kod nekih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] utvrđeno je da smanjenje ukupne [[Orbitalna brzina|orbitalne]] energije odgovara [[energija|energiji]] koju odnose valovi. <ref> '''gravitacijski valovi (gravitacijsko zračenje)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23176] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Od [[Fundamentalne interakcije|četiriju poznatih osnovnih sila u prirodi]], [[gravitacija]] je najslabija pa je u području [[atom]]a i [[molekula]] potpuno zanemariva prema [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]] i [[Jaka nuklearna sila|nuklearnim silama]]. U [[svemir]]skim veličinama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plinovi]], [[zvijezde]], [[galaktike]], gravitacija igra važnu ulogu. [[Astronomija|Astronomska]] otkrića [[pulsar]]a i [[kvazar]]a i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao što su pitanje stalnosti [[Gravitacijska konstanta|gravitacijske konstante]] tijekom [[Vrijeme (fizika)|vremena]], mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadjačaju sile [[Tlak elektromagnetskog zračenja|pritiska zračenja]] i zvijezda se sve više komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veličine, zvijezda postane za promatrača nevidljiva ([[crna rupa]]), jer [[kvant]]i [[zračenje|zračenja]] više ne mogu napustiti zvijezdu. Za objašnjenje tih pojava može se pokazati nužnim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ([[kvantna mehanika]]). [[Energija]] gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i širila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. Kvant gravitacijskoga polja zove se [[graviton]]. <ref> '''gravitacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23172] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
==Izvori==
| |||