Wikipedija

Državni arhiv u Bjelovaru: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena kategorija Bjelovar; dodana kategorija Građevine u Bjelovaru uz pomoć dodatka HotCat
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
* konzerviranje i restauriranje arhivskoga gradiva
 
<br />
==== Teritorijalna nadležnost - povjesni pregled<ref>Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru: 1961. - 2011. / [autori Senad Ađulović, Martina Krivić Lekić, Željko Pleskalt, Tatjana Ružić, Mladen Vezmarović; urednik Željko Pleskalt]. Bjelovar: Državni arhiv u Bjelovaru, 2011.</ref> ====
Historijski arhiv u Bjelovaru prema odluci o teritorijalnoj nadležnosti iz 1963. godine djeluje na području općina Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec. Do prve promjene dolazi već 1967. godine kada je 1. siječnja 1967. godine odlučeno da općina Pakrac prijeđe u sastav Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu.
Line 21 ⟶ 20:
Teritorijalna nadležnost arhiva ostaje ista, no područje koje obuhvaća administrativno je drugačije uređeno. U nadležnosti Arhiva nalazi se područje Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti te pojedini gradovi i općine Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije.
Do zadnje promjene u teritorijalnoj nadležnosti dolazi 2008. godine osnivanjem novih arhiva u Križevcima i Virovitici. Odmah je napravljeno razgraničenje gradiva sa Državnim arhivom u Virovitici te su određeni fondovi predani na brigu novoosnovanog arhiva u Virovitici.
 
<br />
 
==== Teritorijalna nadležnost 2019. godine ====
Line 28 ⟶ 25:
Državni arhiv u Križevcima do 2019. godine nije počeo sa radom, stoga Državni arhiv u Bjelovaru nastavlja obavljati djelatnost i na dijelu Koprivničko-križevačke županije. To je područje gradova Đurđevca i Križevaca te općine Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Molve, Novo Virje, Podravske Sesvete, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec i Virje.
Pod nadzorom Arhiva je 555 pismohrana stvaratelja i posjednika gradiva koji su kategorizirani u 2 kategorije.
 
 
==== Radni prostori i spremišta ====
Line 34 ⟶ 30:
U 21. stoljeće Državni arhiv u Bjelovaru ušao je sa projektom izgradnje novog arhivskog spremište. Naime, već krajem 1980-tih uočena je potreba za proširenjem spremišnog prostora zbog povećanja količine preuzetog gradiva no tek 2000. godine projekt je ušao u srednjoročni program financiranja javnih potreba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture i djelomično Bjelovarsko-bilogorska županija osigurali sredstava pa 2002. godine počinje gradnja. Već 2004. godine prvo suvremeno i namjenski građeno arhivsko spremište u Republici Hrvatskoj, kapaciteta 800 m<sup>2</sup> površine sa smještajnim kapacitetom preko 4000 d/m gradiva bilo je dovršeno i spremno za useljenje. U novom spremištu danas su pohranjeni svi arhivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i nesređeno gradivo, čitaonica, te radne prostorije.
 
TokomTijekom 2008. godine počele su pripreme za osnivanje nove Bjelovarsko-križevačke biskupije. Kako se zgrada arhiva nalazi upravo uz crkvu Svete Terezije Avilske, Vlada Republike Hrvatske odlučila je darovati zgradu Arhiva i novo spremište za potrebe biskupije.<ref>zgrada Arhiva datira iz 1772. godine kada je izgrađena za potrebe pijarističkog kolegija i škole </ref> Iseljenje svih radnih prostora i gradiva iz spremište u glavnoj zgradi dovršeno je krajem 2010. godine.<ref>Sporazum o donaciji Vlade RH, Državnog arhiva u Bjelovaru, Zagrebačke nadbiskupije i Župe sv. Marka Križevčanina iz Zagreba, klasa 940-01/09-03/01 </ref> Novo spremište ostaje na korištenje Arhiva idućih 15 godina do kada treba izgraditi novu arhivsku zgradu sa spremišnim prostorom na novoj lokaciji. Radni prostori trenutno su smješteni u zgradi na Trgu Eugena Kvaternika 6 koju je Grad Bjelovar dodijelio Arhivu na korištenje.
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Državni_arhiv_u_Bjelovaru"