Rodio se u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Zagrebu. Nakon niže gimnazije koju je pohađao u [[Varaždin|Varaždinu]] i [[Zagreb|Zagrebu]], 1773. godine ušao je u [[Red svetog Pavla prvog pustinjaka|pavlinski red]], gdje je djelovao u Remetama te u samostanu svete Jelene.
[[Teologija|Teološki studij]] započeo je [[1776.]]. u [[Lepoglava|Lepoglavi]], a potom je [[filozofija|filozofiju]] i teologiju završio u [[Pešta|Pešti]]. Boravak u [[Pešta|Pešti]] bio je važan i za književno opredjeljenje Brezovačkoga, gdje su mu kao primjer mogla poslužiti rodoljubna književna nastojanja nekih mađarskih književnika. Zaredio se [[1781.]]. godine i u Varaždinu dobiva službu gimnazijskog profesora. Godine [[1786.]]. ukinut je [[Pavlini|pavlinski red]] te Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica sa svećenstvom i biskupom [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanom Vrhovcem]] često mijenja [[župa|župe]] (Varaždin, [[Križevci]], Rakovac, Zagreb, [[Krapina]], [[Požega]], Zagreb). Tijekom te iste godine nastalo je njegovo prvo dramsko djelo pod imenom "Sveti Aleksij". U idućim godinama često je mijenjao mjesto stanovanja i zanimanje pa je tako živio u Varaždinu gdje je bio propovjednikom, u [[Križevci|Križevcima]] je bio pomoćnik župnika, dok je u selu Rakovcu bio kapelan. Godine 17291789. preselio se u Zagreb gdje je živio u skromnim materijalnim uvjetima, a potom odlazi u [[Krapina|Krapinu]] gdje je ostao četiri godine i imao svoju župu. Treba spomenuti da je za vrijeme boravka u [[Krapina|Krapini]] napisao je "Kovača Krapinskoga", ali je to djelo izgubljeno. Nakon toga preselio se na kratko u Ruševac pored Požege, a 1799. godine ponovo se preselio u Zagreb. U Zagrebu je bio svećenik altarist u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka]]. Uz nova zaduženja, uslijedile su i zdravstvene poteškoće, a Brezovački se tih posljednjih godina svoga života počinje intenzivnije baviti književnim radom. Umro je 1805. godine iscrpljen plućnom bolesti.
