Povijest Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 293:
 
Temeljni sporazum kojim je završen rat i definiran državnopravni okvir BiH postignut je tijekom pregovora koji su se 1.-21. studenoga 1995. održali u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson kraj [[Dayton]]a u Ohiju, SAD. Tzv. Daytonski sporazum, službeno potpisan 14. prosinca 1995. u Parizu, obuhvaća Opći okvirni sporazum za mir u BiH i 12 dodataka koji se odnose na pojedina pitanja. BiH je uređena kao država sastavljena od dvaju entiteta: Federacije BiH (51% teritorija) i Republike Srpske (49%). Grad Brčko, prvotno ostavljen za arbitražu, odlukom je međunarodne arbitraže 1999. dobio status neutralnoga distrikta pod središnjom vlašću (kondominij entiteta). Nakon izdvajanja Distrikta Brčko (1% teritorija), omjer ostatka FBiH:RS je poprimio okvir 51:48, odnosno smanjena je prethodno dogovorena površina Republike Srpske. Provedbu vojnoga dijela Daytonskoga sporazuma osigurale su medunarodne Provedbene snage (IFOR, od 1997. Stabilizacijske snage ili SFOR) pod zapovjedništvom NATO-a. Provedbu civilnoga dijela sporazuma preuzelo je više organizacija (OESS, UN, UNHCR), a najveće je ovlasti dobio visoki predstavnik (do 30. svibnja 1997. Carl Bildt, potom Carlos Westendorp, a poslije Paddy Ashdown).
 
== Suvremena BiH ==
{{glavni|Povijest neovisne Bosne i Hercegovine}}
Posljedice rata katastrofalne su: gospodarski sustav potpuno je razoren, a demografska slika poremećena, premda precizni podatci iz razumljivih razloga nisu potpuno sagledivi. Procjenjuje se da je broj poginulih veći od 100.000. Prema procjeni UNHCR-a, 1995. oko 2.700.000 stanovnika bilo je prognano, izravno ugroženo ratnim operacijama ili pogođeno drugim oblicima nasilja. U skladu s Daytonskim sporazumom, održani su parlamentarni i predsjednički izbori u rujnu 1996. i rujnu 1998. te općinski izbori u rujnu 1997., a na njima su kandidati nacionalnih stranaka uglavnom dobivali većinu glasova (kao i na kasnijim izborima 2002. i 2003.), unatoč nastojanjima međunarodnih posrednika da nametnu druge kandidate. Reintegracija zemlje, u ratu de facto podijeljene, i njezina obnova odvijaju se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja, protivnih nacionalnih interesa i stajališta bosanskohercegovačkih Srba, Hrvata i Bošnjaka, te neprevladanih posljedica rata.
 
== Literatura ==