Inačica od 4. travnja 2020. u 00:18 uredi Crogrammer (razgovor \| doprinosi) 23 edits Promijenjen besmisleni ulomak o kršćanstvu: ne može pojedinac govoriti u ime skupine ljudi zbog toga što on ili ona misli da skupina tako razmišlja. Tekst je izmijenjen i ubačena službena doktrina Katoličke Crkve na tu temu, uz navedeni izvor iz Katekizma Katoličke Crkve... Da budem točniji: "univerzalna" doktrina kršćanstva ne može se odrediti na plutajućim temama kao što je intrinzična dobrota/zlo seksualne želje (nasuprot npr ubojstvu). Iz tog razloga navedena je službena doktrina. Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 4. travnja 2020. u 00:32 uredi ukloni ovu izmjenu Zerukruhaivina (razgovor \| doprinosi) 2.765 edits U Katekizmu to ne piše, nego "Under no circumstances can they be approved." Oznaka: uklanjanje Novija izmjena →
Redak 2: [[File:Michel Foucault.png\|thumb\|right\|Michel Foucault (1971)]] '''Michel Foucault''' ([[Poitiers]], [[15. listopada]] [[1926]]. - [[Pariz]], [[26. lipnja]] [[1984]].), [[Francuska\|francuski]] [[filozof]]. Njegova su djela imala velik utjecaj na druge znanstvene discipline: Foucaultov utjecaj vidljiv je u humanističkim i društvenim znanostima. Poznat je po svojoj kritici raznih socijalnih institucija, [[psihijatrija\|psihijatrije]], [[medicina\|medicine]] i [[zatvor]]skog sustava, te po svojim idejama o povijesti [[seksualnost]]i. Njegove su teorije usmjerene na moć i odnos između moći i znanja, a njegove ideje vezane za diskurs u odnosu na zapadnu misao bile su široko raspravljane i primjenjivane. Redak 46: Mada nikada nije razvio opširnu etičku teoriju, u njegovim kasnijim spisima (npr. drugi i treći svezak '''"Povijesti seksualnosti"''') pokazuje se njegovo zanimanje za to polje. U raspravi o etici, Foucault uspoređuje [[kršćanstvo\|kršćansku]] Europu i [[antika\|grčko-rimsku]] kulturu. Jasno objašnjava da je pristup seksualnosti u kršćanskoj [[Europa\|Europi]] čisto prokreativan. Tu postoje disciplinirajuće metode apstinencije i puritarizma za postizanje mudrosti, ćudoređa i na koncu besmrtnosti. U [[antika\|grčko-rimskoj kulturi]], seks je pitanje etike i morala, a nikako nešto što se može smatrati sramotnim i što treba skrivati. Etika je odnos samog pojedinca prema sebi i prema svojem tijelu. U takvoj, grčko-rimskoj kulturi, ne postoji društveni standard normi i ponašanja, pa se i ne „primjećuje“ razlika između homoseksualnog i heteroseksualnog odnosa – može se reći da donekle uživaju ravnopravan položaj. Ipak, Foucault naglašava da rimsko društvo unatoč nepostojanju standarda glede seksualnosti, daje prednost heteroseksualnosti i braku. Kod Rimljana je seksualna želja potencijalno štetna i destruktivna jer odaje slabosti i ~~zaslijepljuje~~zasljepljuje. Nasuprot tome, kršćanska etika sadržava univerzalni moralni kodeks i postoji sustav zabrana (homoseksualni odnosi, predbračni seks, masturbacija...). Dok je seksualna želja kod Rimljana samo potencijalno štetna, kršćanstvo ju smatra istinskim zlom. Nasuprot tome, [[Katekizam\|Katekizam Katoličke Crkve]] govori da homoseksualnost nije loša, no da čin jest: nalaže da je samozadovoljavanje van konteksta bračnog općenja te vanbračno općenje općenito, heteroseksualno ili homoseksualno, [[grijeh]], te da na ovaj ili onaj način šteti pojedincu i zajednici. Seksualna želja ne smatra se urođeno lošom, dapače. Međutim, katekizam nalaže da, kao i želja za hranom, može biti zlostavljana, odnosno iskorištavana.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Catechism of the Catholic Church - The sixth commandment\|url=https://www.vatican.va/archive/ccc_css/archive/catechism/p3s2c2a6.htm\|accessdate=2020-04-03}}</ref> ==Kritika Foucaulta==

Michel Foucault: razlika između inačica