Uskrs: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 204:
U [[Hrvatska|hrvatskoj]] je uskrsnoj tradiciji bojanje [[jaje|jaja]], takozvanih [[pisanica]] (od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*pis-'' = crtati, šarati; pisanice = šarenice). Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva [[golub]]a) ili porukama (''ovo se jaje za poljubac daje'' - [[Međimurje]]), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u [[Podravina|Podravini]] svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u [[Dubrovnik]]u bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.
 
Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske [ luk| luka]], a rjeđe od [[cikla|cikle]], korijena [[broč]]a ili [[crveni radič|crvenog radiča]] da bi se dobila [[crvena]] boja. Pisanice su znale dobiti i [[crna|crnu]] boju bojanjem čađom ili bobicama [[bazga|bazge]] ili [[dud]]a, a često je bilo i bojanje [[hrast]]ovom korom da bi se dobila [[smeđa]] boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, [[zelena]] se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od [[špinat]]a, [[kopriva|koprive]] ili [[poriluk]]a. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često [[djetelina]], tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.
 
Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.