Zgrada Gimnazije u Tuzli: razlika između inačica

Ustanova realne gimnazije osnovana je [[1899.]] godine.<ref>Državna realna gimnazija u Tuzli, Spomenica četrdesetogodišnjice Tuzlanske gimnazije 1899-1939., Štamparija Riste Sekulića, Tuzla, 1939.</ref> Privremeno je smještena u zgradi Ruždije (podignuta 1883.), a u prizemlju je bila Muslimanska štedionica. Preselila se šest godina poslije u vlastitu zgradu, podignutu blizu budućeg Doma zdravlja.<ref name=kameleon2>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2017/01/14/tuzla-za-pocetnike-monarhija-gradi-tuzlu-kloster/ Radio Kameleon] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike: Monarhija gradi Tuzlu i priča o Klosteru'', 14. siječnja 2017. (pristupljeno 13. travnja 2020.)</ref>
Građevinski zahvat zgrade Velike gimnazije napravilo je poduzeće mjesnih Talijana [[Kompanija Cordignano i Candotti]]. Sagrađena je u austro-ugarskom vremenu [[1905.]] godine. Zgrada je višekatnica.<ref name="kameleon">(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/04/09/tuzla-za-pocetnike-ko-je-sta-projektovao-gradio-u-tuzli/ Radio Kameleon] Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. ''Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli''. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)</ref>

Bila je dijelom spomeničke cjeline ([[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katolička crkva iz 1893.]] i dr.) koja je sa sličnim građevinama tvorila pravu prostornu galeriju graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na austro-ugarskoj urbanističkoj matrici. Zgrada je pogođena [[slijeganje tla|slijeganjem]] [[slijeganje tla u Tuzli|tla]] zbog koje je oštećen niz značajnih građevina. To<ref name=="klix"/>Zbog toga je razloga zatvorena za daljnju uporabu listopada 1961. godine, a ustanova Realna gimnazija preselila je u zgradu Klostera.<ref name=kameleon2/>
Slijeganje tla bila je izlika gradskim vlastima da ju se ruši i ne zna se šta će se na tom prostoru graditi. Sumnjalo se u opravdanost rušenja i nemogućnost renoviranja. Upitnim se smatra tvrdnja da je rušenje plod stručne analize i glasni su komentari da je to odluka pojedinaca iz vlasti koji po Tuzli godinama čine čistku objekata koji su vrijedna spomenička i kulturna baština. Stihijske radnje opustošile su kulturni fundus poput nekadašnje [[zgrada Pošte u Tuzli|Pošte]], [[zgrada Kamenog suda u Tuzli|Kamenog suda]], [[Zgrada Općine u Tuzli|Općine]] i drugih u središtu grada, zbog čega gubi staru fizionomiju i postaje primjerom svojevrsna urbicida, prekidanje s tradicijom, kao da je cilj da se sruši sve što je starina i sagradi novo kao da povijest Tuzle mora početi s dolaskom recentnih garnitura na vlasti.<ref name=="klix"/>