Božjakovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 37:
U kasnijem razdoblju su Božjakovinom upravljali mnogi feudalci; [[Tahi]], [[Karlović]], [[knezovi Zrinski|Zrinski]], [[Janković]], [[Oršić]], [[Drašković]], te na kraju državna uprava [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], koja je uredila uzorno državno poljodjelsko dobro i [[perivoj]] po ugledu na ostale carske perivoje. Između dva svjetska rata Božjakovina je bila središte za školovanje kadrova u poljodjelstvu i domaćinstvu. U Božjakovini je radila i tvornica špirita koja je prestala s radom u 60 tima godinama 20 stoljeća. Tvornica špirita imala je vlastito željezničko tovarište. Silosi u Božjakovini izgrađeni su 1933. godine.
Slovenski časopis za trgovinu, industriju i obrt navodi da će Ravnateljstvo Zemaljskog dobra Božjakovina prodati 300 lil (mjera nepoznata) špirita u septembru 1924 godine. Silosi na Zemaljskom dobru Božjakovina izgrađeni su 1933. godine. Na silosu se nalazi zanimljiv grafit. Božjakovački vinograd spominje se i u Krležinom djelu "Povratak Filipa Latinovića".
U [[dvorac Drašković u Božjakovini|dvorcu Draškoviću]] u Božjakovini potpisan je i [[sporazum Cvetković-Maček]] [[1939]]. godine.
| |||