Dinastija Han: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m WP:HTML5 i/ili sitno
Redak 72:
}}
'''Dinastija Han''' ([[kineski]]: 漢朝, [[pinyin]]: ''Hàn Cháo'') je [[kineska dinastija]] koja je vladala [[Kina|Kinom]] od [[206. pr. Kr.]] do [[220.]] godine. Ona predstavlja [[zlatno doba]] u [[Kina|kineskoj]] [[umjetnost]]i, [[politika|politici]] i [[tehnologija|tehnologiji]], a po moći i veličini oko 100. godine bila je ravna [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]].
[[Datoteka:Mawangdui silk banner from tomb no1.jpg|mini|lijevo|180px|<center>Han barjak iz nalazišta kod grada [[Changsha]] ([[Hunan]]), koji je pronađen na lijesu dame Dai (preminula 168. pr. Kr.), supruge markiza Li Canga (pr. 186. pr. Kr.) kancelara vazalnog kraljevstva Changsha.]][[Datoteka:China_qing_blue.JPG|mini|180px|lijevo|<center>Oslikana keramička vaza iz vremena rane Zapadne dinastije Han, ukrašena bareljefima [[zmaj]]eva, [[feniks]]a i ''[[taotie|taotia]]'']]
== Odlike ==
Dinastija Han je bila [[car]]ska dinastija koja je ujedinila Kinu nakon pada [[dinastija Qin|dinastije Qin]] ( Ch'in ) . Jedna značajka dinastije Han jest dugovječnost. Među najdugotrajnijim kineskim velikim [[dinastija]]ma, uz kraći je prekid opstala više od četiri stoljeća. Od svojeg osnutka 206.pr.Kr., država dinastije Han bila je moćna i utjecajna u [[istočna Azija|istočnoj Aziji]] koliko je to na zapadu bilo Rimsko Carstvo, njezin približan suvremenik. Dinastija Han je poznata kao zlatno doba [[kineska filozofija|kineske filozofije]].
Redak 83:
=== Zapadni Han ===
{{Povijest Kine}}
[[Datoteka:Hangaozu.jpg|mini|180px|lijevo|<center>Portret prvog cara dinastije Han, [[Car Gaozu od Hana|Gaozoua]]]]
 
Kako se [[dinastija Qin]] urušila pod pritiskom vojnih pobuna i ustanaka seljaka, čovjek skromnog porijekla [[Liu Bang]] (''Liu Pang'') postao je vođa male skupine [[vojska|vojnik]]a i postupno osvajao područja. S vremenom, njegove snage su prerasle u vojsku i slijedile su nove pobjede. Zanimljivo je kako je Liu prezirao učene konfucijance, koji su nosili karakteristične šiljaste šešire. Tako je jednom prigodom, kad je sreo jednog od tih uglednika, istog trenutka dohvatio šešir s glave posjetitelja, i popišao se u nj.
Redak 108:
 
=== Istočni Han ===
[[Datoteka:Guangwu.jpg|mini|180px|lijevo|<center>Portret vladara Guangwua (nastao u vrijeme [[dinastija Ming|dinastije Ming]])]]
Za vrijeme građanskog rata, stari glavni grad Chang'an je bio uništen, a obitelj Liu se preselila u glavni grad istočno od Louyanga (Lo-yang), u kojoj je današnja provincija [[Henan]]. Ime Han se opet upotrebljava, ali kineski povjesničari radije koriste izraz za dinastiju nakon Wang Manga kao Istočni ili Kasniji Han. Prvi vladar, [[Guangwudi]] (Kuang-wu-ti, 5.pr.Kr.-57.god.) povratio je sva područja carstva, i poput njegovih predaka nastavio s Konfucijskim učenjem i reformom vlasti. Nakon njegove smrti, sve češće su vladari bili mladi i umjesto njih carstvom su upravljali ministri, a u međuvremenu seljački ustanci su bivali sve češći. Naoružan Daoistički kult, ili [[Huangjin]] (žuti turbani) poticali su nemire po cijelom carstvu. Iako je dinastija nastavila svoje ime, zbrka u borbi za prevlast negirala je svaku vlast dinastije Han. Napokon, 220.godine, zadnji car Han, Xiandi (Hsien-ti), koji je postavljen na prijestolje u dobi od osam godina, formalno je abdicirao zaslugom Cao Pi (Ts'ao P'i), koji je bio sin njegova glavnog ministra. Cao Pi se proglasio prvim carem nove [[dinastija Wei|dinastije Wei]]. Taj datum obilježava početak tzv. doba Doba Razdora, koje je trajalo od 220. do 589. godine.
 
=== Doba razdora ===
[[Datoteka:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_painted_figure_of_a_cavalryman.jpg|mini|<center>''Konjanik'', oslikana [[keramika]] iz grobnice generala Zapadnog Hana u [[Xianyang]]u, [[Shaanxi]]]]
[[Datoteka:S-148_Wang_Mang_huo_bu.JPG|mini|<center>Brončani novac za vladavine uzurpatora [[Wang Mang]]a od 9.-23. god.]]
Razdor u Kini počinje krajem [[2. stoljeće|2. stoljeća]] kada se vjerski fanatici obavijeni u [[žuta|žute]] marame vrše državni udar jer smatraju da je država korumpirana. Pokretač te [[sekta|sekte]] je [[Zhang Jiao]] sa svojom bračom [[Zhang Bao]] i [[Zhang Liang]], te se za trjicu braće smatralo da posjeduju moći triju elemenata: [[vatra]], [[zemlja]] i [[zrak]].
 
Redak 133:
 
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Seidenstrasse GMT.jpg|mini|lijevo|300px|<center>[[Put svile]]]]
[[Datoteka:Han-Wuzhu.jpg|mini|<center>Novac kojeg je uveo car Guangwu]]
Početkom 100. godine Pr.Kr., razvijena je mreža trgovačkih ruta za prijevoz robe između [[Azija|Azije]] i [[Europa|Europe]]. Najranija i najteža ruta koja se najčešće upotrebljavala postala je poznata pod nazivom „Put svile“, po cijenjenoj kineskoj [[odjeća|odjeći]] kojom se trgovalo. Rute su polako isčezavale kroz stoljeća, a otkrivanjem morske rute od Europe prema Aziji u kasnom 15. stoljeću, stari putovi su postupno zapušteni zbog nove oceanske trgovine.
 
Redak 146:
 
== Izumi ==
[[Datoteka:EastHanSeismograph.JPG|mini|180px|<center>Prvi [[seizmograf]]]]
 
O kineskom napretku, govori nam i složeni [[izum]], uređaj izumljen prije više od 18. stoljeća u Kini, je mogao otkriti lagana podrhtavanja na površini zemlje, i isto tako pokazati iz kojeg smjera podrhtavanje tla dolazi. Godine 132., Zhang Heng je napravio prvi [[seizmograf]], u obliku ćupa s osam glava [[zmaj]]a naokolo ćupa, a svaki drži kuglu u ustima. Ispod svakog zmaja je statua malog [[žaba|žabca]] s otvorenim ustima. Kad se podrhtavanje ili [[potres]] pojavi, čak i na velikoj udaljenosti, mehanizam u ćupu će učiniti da zmaj pusti kuglu u usta žabcu. Koji zmaj ispusti kuglu od njih osam, ujedno pokazuje i smjer od kuda podrhtavanje dolazi. Dakle, stručnjaci u vrijeme Han dinastije mogli su znati da se potres dogodio i gdje.
Redak 169:
 
=== Književnost ===
[[Datoteka:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_fragment_of_Xiping_stone_classics.jpg|mini|180px|<center>Fragment „Kamena klasičara” (熹平石經), pet uklesanih kamenih ploča koje je [[car Ling od Hana]] dao postaviti uz put do Carskog sveučilišta u [[Luoyang]]u jer se sumnjalo kako sveučilišni akademičari krivotvore klasične tekstove u knjižnici.]]
U [[književnost]]i glavna figura je bio [[Sima Qian]] (Ssu-ma Ch'ien), koji je živio od 145 do 90.god.pr.Kr. Njegovo veliko djelo se zove [[Shiji]] - Zapisi povijesti. To djelo je kompilacija odlomaka iz orginalnih izvora, zajedno sa Siminim komentarima, je postavilo temelje i standarde kineske povijesti i povjesničara od tog vremena pa na dalje. Njegov prikaz povijesti jest većina onoga što znamo o dinastiji Qin i ranom periodu dinastije Han. Isto tako su i četiri knjige Konfucionizma izdane u svom finalnom obliku, to su [[Lunyu]], [[Daxue]], [[Zhongyong]] i [[Mengzi]].