Vrhbosna: razlika između inačica

Od kapitalne je važnosti činjenica, da se [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|ugarsko-hrvatski kralj]] [[Bela II. Slijepi]] godine 1138. naziva kraljem Ugarske i Rame ("Bela Dei gracia Hungariae Ramaeque rex"). [[Rama]], kroz 300 godina, znači podrazumijeva se hrvatsko-ugarska vlast uvijek u Bosni. Budući da Mađari nisu Bosne na maču dobili, jasno je, da su postali vladarima Bosne ili se takvim proglasili samo tako, što su priznati i okrunjeni za hrvatske kraljeve. A tko je kralj Hrvatske, kralj je i njezinog sastavnog dijela Bosne, Odatle ono "rex Ramae" - kralj Bosne. Bosna je, dakle, nekada bila sastavnim dijelom Hrvatske. Utvrđen rezultat znanstvenog istraživanja poznatog kritičkog [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]]<ref>Pov. Hrvata, I, 653</ref> jest, da se Hrvatska u doba kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] prostirala od Neretve do Drave i od mora do Drine.<ref name="Kruno" />

 

 

Doskora, tuđinci, vladari iz dinastije Arpadovića, koje su [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvati 1102. slobodnom voljom izabrali na Dravi za hrvatske kraljeve]], čim utvrdiše svoju vlast u Hrvatskoj, opaziše centrifugalne težnje Bosne i htjedoše jasno i otvoreno da naglase svoja kraljevska prava na Bosnu kao na dio Hrvatskog Kraljevstva, kojemu su na čelu stajali. Zbog toga, makar da Bosne nisu sebi silom pokorili, već je 1137. [[Bela II. Slijepi]] proglašava sina Kolomana bosanskim vojvodom, a 1138. i sam uzima u kraljevski naslov i Bosnu ("rex Ramae"). Taj je naslov stotinama godina resio ugarsko-hrvatskog vladara. Što je važno istaknuti, taj naslov nije bio pusta titula niti nezakonita uzurpacija.