Petar Tradonik: razlika između inačica

Podrijetlom je iz ugledne [[Pula|puljske]] plemićke obitelji koja se doselila u Mletke. Izabran je za mletačkoga dužda prekinuvši tako dinastiju [[Partecipazio|Partecipazija]]. Odmah nakon svojeg izbora imenovao je sina [[Giorgio Tradonico|Giorgija]] suvladarem. Pošto je Giorgio umro prije njega, nije uspio u namjeri da zadrži duždovsku službu u obitelji sukcesijom. Bio je [[analfabet]], a mletački državni arhivi još uvijek čuvaju neke dokumente koji sadržavaju njegov ''[[signum manus]]'', uočljiv na dokumentima na mjestu potpisa. Sukobio se sa [[Saraceni]]ma oko [[Bari]]ja i [[Taranto|Taranta]], a koji su uspješno porazili Mletke u boju kraj [[Susak|Suska]] (otočića južno od Pule), pa je stoga uz nedostatnu sreću ratovao s [[pirat]]ima koji su plovili vodama [[Jadran]]a. Ratovao je i protiv Slavena, pa je 839. godine krenuo velikom flotom protiv NeretljanaNeretvana da ih kazni zbog pljačkanja i ubijanja nekoliko mletačkih trgovaca koji su se vraćali iz Beneventa 834.–835. S [[Hrvati|hrvatskim]] [[hrvatski vladari|knezom]] [[Mislav]]om koji je vladao [[Dalmacija|Dalmacijom]] sklopio je mir kao i s [[Neretvanska kneževina|neretljanskimneretvanskim]] princom [[Družak]]om (''Drosaico, Marianorum judice''). Njegov vojni pohod na NeretljaneNeretvane iz [[840.]] nije uspio izgubivši više od 100 ljudi pa se morao vratiti u Mletke. NeretljaniNeretvani su nastavili sukobljavati se s njim, pa su [[846.]] provalili u Mletke i opustošili susjedni lagunski grad [[Kaorle]]. Tradonicovu je vlast ipak priznao [[Lotar I.]] koji je od [[Lotarov pakt|Lotarova pakta]] iz [[840.]] godine priznao neovisnost Mletaka i njihove vlasti nad lagunom sve do ''[[acquas salsas]]'', što je [[Bizant]] priznao prije toga, imenovavši ga svojim [[spatarij]]em ([[latinski jezik|lat]]. ''spatharius'') i [[hipat]]om ([[latinski jezik|lat]]. ''hypatus'').