Vogošća: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 133:
Nakon rata u BiH, Vogošća je reintegrirana u Sarajevsku županiju. Zbog zatrovanih međunacionalnih odnosa otišla je prijeratna većina, pravoslavno stanovništvo (oko 35 %). Naselilo se dosta Muslimana iz istočne Bosne. 2013. godine u Općini Vogošća od 25 000 ljudi živjelo je oko 92 % Bošnjaka, 2 % Srba te samo 1 % Hrvata, kojih je prije rata bilo 4 % u općini.<ref name="mala župa"/>
 
Katolička crkva u Vogošći blagoslovljena je 21. prosinca 2008. dok je još pripadala župi Čemerno. Danas je crkva u Vogošći u sveobuhvatnoj obnovi interijera. Župna kuća je postala međunarodno sjemenište tako da se u njoj svaki dan održavaju molitve i euharistija. U kapelici sjemeništa Redemptoris Mater je relikvija sv. Majke Terezije, dio kose. 2013. vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić osnovao je župu Vogošća, posvetivši je tada Blaženoj Majci Tereziji iz Kalkute, a čiji su teritorij pastoralno dijelile župe Marijin Dvor te Čemerno-Ljubina. Župa Sv. Majke Terezije iz Kalkute je na periferijama [[Sarajevski dekanat|Sarajevskog dekanata]]. Pripada joj prostor od Kobilje Glave do Semizovca. Župnik vogošćanske župe je za razliku od većine vjerničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj su svećenici Hrvati, inozemac. Don Alberto Zornada je Talijan iz Trsta, koji je svećeničku formaciju dobio u [[Biskupijsko-misijsko sjemenište Redemptoris Mater u Puli|sjemeništu Redemptoris Mater]] u Puli.<ref name="mala župa">[https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/vogosca-mala-zupa-pod-zastitom-svetice-siromasnih/6841 Katolički tjednik] ''Vogošća – mala župa pod zaštitom svetice siromašnih'' 21. rujna 2018. (pristupljeno 28. travnja 2020.)</ref>
 
== Gospodarstvo ==