Inačica od 2. ožujka 2014. u 13:32 uredi 93.136.117.66 (razgovor) →‎Sukobi s Asircima ← Starija izmjena		Inačica od 3. svibnja 2020. u 13:05 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits ispravih Novija izmjena →
Redak 21: Asirci sredinom 8. st. pr. Kr. koriste slabost Arama i egipatske unutarnje borbe, te osvajaju široka područja [[Bliski istok\|Bliskog istoka]] i postaju stvarna opasnost i za Južno kraljevstvo, osobito u doba asirskoga kralja Sargona (kraj 8. st. pr. Kr.). Sargon 711. pr. Kr. osvaja grad [[Ašdod]], a njegov nasljednik Sanherib (oko 704.-681. pr. Kr.) judejskom kralju Ezekiji oduzima 46 gradova i nameće mu plaćanje danka. Na povratku iz [[Arabija\|Arabije]] osvaja i značajan utvrđeni grad [[Lakiš]] u srcu Jude, o čemu postoje zapisi židovskih branitelja, kao i reljef u [[Niniva\|Ninivi]], asirskoj prijestonici, koji prikazuje osvajanje grada, ali bez navedenog datuma. [[Datoteka:Istanbul_-_Museo_archeol._-_Iscrizione_di_Siloam_%28di_Ezechia%2C_inizio_sec._VII_aC%29_-_Foto_G._Dall%27Orto_28-5-2006.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|Natpis iz ~~Ezekielova~~Ezekijin tunela. Jeruzalem, početak 7. st. pr. Kr.)]] U takvoj je situaciji [[Ezekija]] radio na utvrđivanju grada: podigao je nove zidine i proveo podzemni [[~~Ezekielov~~Ezekijin tunel\|tunel]] kojim je vodu s izvora [[Gihon]] doveo unutar gradskih zidina, a zatvorio pristup vodi eventualnim osvajačima. U tom je tunelu nađen uklesan natpis iz toga doba, koji opisuje kako su radnici počeli kopati prolaz s obje strane da bi se na koncu našli u sredini. Zapisi asirskoga kralja Asarhadona (680.-669. pr. Kr.) spominju da je primao danak od zapadnih kraljeva, među kojima i od judejskoga kralja Manašea (oko 687.-642. pr. Kr.). Isti se judejski kralj nalazi i u popisu vladara koji plaćaju danak Asurbanipalu (oko 669.-630. pr. Kr.). Sačuvana je [[Asurbanipal]]ova biblioteka u [[Niniva\|Ninivi]].

Kraljevstvo Juda: razlika između inačica