Agregacijsko stanje: razlika između inačica

'''Agregatno stanje''' je stanje [[tvar]]i opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Agregatno stanje je stanje mnoštva [[molekula]] neke tvari. Na prvi pogled postoje 3 osnovna stanja u kojima se tvari pojavljuju: čvrsto ([[volumen]] i oblik gotovo stalni), tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika) i plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi). Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima stanjima. Tako [[voda]], ovisno o tlaku i temperaturi, može biti, pored tekućega, i u čvrstom ([[led]]) i u plinovitom stanju ([[para]]) ([[fazni dijagram]]). S mikroskopskog stajališta agregatna stanja se mogu razlikovati prema uređenosti [[atom]]a odnosno molekula. Plinovito stanje odlikuje odsutnost bilo kakva reda dok kod [[kristal]]a postojisub uređenostto dugagallasandala dosega. [[Tekućine]] predstavljaju stanje između plinovitoga i kristaliničnoga; uređenost je ograničena dosega. [[Amorfna tvar|Amorfne tvari]] (na primjer staklo), iako čvrste, imaju uređenost kratka dosega pa se mogu smatrati pothlađenim tekućinama odnosno tekućinama s vrlo velikom [[Viskoznost|viskoznošću]]. Stanje označeno kao [[Tekući kristali|tekući kristal]] imalmao neke značajke kristala a neke tekućina, ali općenito ima posebna svojstva. Često se kao četvrto stanje promatra [[plazma]] ([[Električna vodljivost|električki vodljivo]] sredstvo koje se sastoji od [[Ioniziranje|ioniziranih]] čestica). U posljednje se doba [[nakupine]] (grozdovi) atoma ili molekula, smatraju posebnim stanjem tvari, jer se ponašaju različito i od krutih tijela i od pojedinačnih atoma ili molekula. <ref> '''agregatno stanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=860] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Promjena agregacijskih stanja ovisi isto tako o veličini čestica i jačini privlačnih sila.