Socijalistička Republika Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m izvor promijenio mjesto
Nema sažetka uređivanja
Redak 64:
SR Hrvatska je bila druga po veličini i mnogoljudnosti (poslije [[SR Srbija|SR Srbije]]), a druga i po razvijenosti (poslije [[SR Slovenija|SR Slovenije]]) republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Glavni grad je bio [[Zagreb]] sa 629.896 stanovnika ([[1971.]])<ref>https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm</ref>
 
SR Hrvatska preimenovana je preimenovana iz "'''[[Narodna Republika Hrvatska]]'''" (u nestabilnom vremenu pri kraju II. svjetskog rata i ranom poraću koristilo se ime "'''[[Federalna Država Hrvatska]]'''", da bi se od 29. studenog 1945. počelo koristiti naziv "Narodna Republika") u "Socijalističku Republiku" [[Ustav Jugoslavije iz 1963. godine|Ustavom SFRJ iz 1963. godine]] i Ustavom SRH iz 1963.; u vrijeme kad je promijenjen i naslov preostalih 5 jugoslavenskih republikerepublika.
 
Na samim početcima SRH na kraju [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], priključeni su Hrvatskoj oni njeni krajevi koji su se nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] bili našli u sastavu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]: [[Istra]], [[Rijeka]], [[Zadar]], [[Lastovo]], [[Cres]], [[Lošinj]] i brojni drugi manji otoci. Na drugoj strani, završila je [[Boka kotorska|Boka Kotorska]] definitivno u sastavu [[Crna Gora|Crne Gore]], a pretežni dio [[Srijem]]a u sastavu [[Srbija|Srbije]]. [[Baranja]] se, pak, našla po prvi put u sastavu Hrvatske.
 
Nakon [[Revolucionarni teror|revolucionarnog terora]] kojega je [[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička partija]] počela provoditi 1944. godine - na simbolički način se taj teror prepoznaje u [[Pokolj na otoku Daksi|Pokolju na otoku Daksi]] pred Dubrovnikom - zavedena je u Hrvatskoj dugotrajna tzv. "[[diktatura proletarijata]]", tj. [[Totalitarizam|totalitarni režim]] nalik onima u drugim [[Socijalizam|socijalističkim]] zemljama. Do približno 1953. godine oslanjala se u velikoj mjeri komunistička vlast - u očitom nedostatku vlastitih školovanih "''kadrova"'' osposobljenih za obnašanje rukovodećih dužnosti - na tzv. "''nepartijce"'', uglavnom pripadnike [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] koji su se za [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] držali distancirano od [[Ustaše|ustaškog]] režima ili čak surađivali s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. Kraj tog iskorištavanja bivših HSS-ovaca (HSS kao stranka više nije mogla djelovati u jednopartijskom komunističkom sustavu) i bilo kakvih ne-komunista na visokim državnih funkcijama naznačen je odlaskom [[Franjo Gaži|Franje Gažija]] s mjesta potpredsjednika Vlade Narodne Republike Hrvatske 1953. godine.
Prije [[Raspad SFRJ|razdruženja od Jugoslavije]], a sukladno promjenama društveno-političkoga sustava, iz naziva SRH je [[25. srpnja]] [[1990]].<ref name="Amandmani1">[http://digured.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0610.htm]{{citiranje www|naslov=Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, v. Amandman LXVI.|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html|jezik=hrv.|izdavač=''[[Narodne novine]]''|nadnevak=[[14. veljače]] [[1990]].|preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> uklonjen pridjev "socijalistička": naziv države koja je još uvijek bila dijelom SFRJ bio je sada "'''Republika Hrvatska'''". Istodobno su bila promijenjena i državna obilježja: uklonjena je zvijezda petokraka sa zastave, proglašen je grb Republike Hrvatske sastavljen od crveno-bijelog šahiranog polja s 5 redaka i 5 stupaca (s prvim poljem u prvom redu crvene boje), ukinute su zajednice općina, ukinuto je nazivlje bivšeg društveno-političkog sustava, zajamčeno je pravo građanina na [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište.
 
Nakon [[Revolucionarni teror|revolucionarnog terora]] kojega je [[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička partija]] počela provoditi 1944. godine - na simbolički način se taj teror prepoznaje u [[Pokolj na otoku Daksi|Pokolju na otoku Daksi]] pred Dubrovnikom - zavedena je u Hrvatskoj dugotrajna tzv. "[[diktatura proletarijata]]", tj. [[Totalitarizam|totalitarni režim]] nalik onima u drugim [[Socijalizam|socijalističkim]] zemljama. Do približno 1953. godine oslanjala se u velikoj mjeri komunistička vlast - u očitom nedostatku vlastitih školovanih "kadrova" osposobljenih za obnašanje rukovodećih dužnosti - na tzv. "nepartijce", uglavnom pripadnike [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] koji su se za [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] držali distancirano od [[Ustaše|ustaškog]] režima ili čak surađivali s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. Kraj tog iskorištavanja bivših HSS-ovaca (HSS kao stranka više nije mogla djelovati u jednopartijskom komunističkom sustavu) i bilo kakvih ne-komunista na visokim državnih funkcijama naznačen je odlaskom [[Franjo Gaži|Franje Gažija]] s mjesta potpredsjednika Vlade Narodne Republike Hrvatske 1953. godine.
 
U narednim desetljećima će SFRJ, kao država u čijem je [[ustav]]nopravnom okviru SR Hrvatska egzistirala, pristupiti brojnim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Međutim se sve zakone, pa i one kojima se implementiralo te međunarodne konvencije primjenjivalo s jakom ideološkom notom, te su pred zakonom bili ravnopravni samo oni građani koji izražavaju od režima prihvaćeno političko mišljenje. Svi drugi su bili i ''de facto'' i ''de iure'' neravnopravni. Umjesto javno deklarirane jednakosti, u praktičnom životu je vladala diskriminacija i nejednakost.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100805|title=Ustavna uređenja temeljnih prava u Hrvatskoj 1946.–1974.|author=Josip Mihaljević|date=|work=|language=|publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 1, 2011.|accessdate=26. studenog 2019.}}</ref>
Line 79 ⟶ 77:
 
Tijekom desetljeća komunističke vladavine, u Hrvatskoj je provedena znatna modernizacija, te je zemlja iz pretežno poljoprivredne i ruralne postala više industrijaliziranom i pretežno urbanom. Međutim je komunistička ideologija sprječavala ustrojavanje gospodarstva na posve suvremeni način: privatna inicijativa bila je vrlo sputavana (nije se dopuštalo pojedincima da se ''prekomjerno bogate'', čime je gospodarski učinak stanovništva znatno umanjivan), a poduzeća u "''društvenom sektoru''" su uglavnom bila onoliko uspješna koliko bi im se politički dogovorilo unosnih poslova na području Jugoslavije i drugih komunističkih zemalja.
 
Prije [[Raspad SFRJ|razdruženja od Jugoslavije]], a sukladno promjenama društveno-političkoga sustava, iz naziva SRH je [[25. srpnja]] [[1990]].<ref name="Amandmani1">[http://digured.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0610.htm]{{citiranje www|naslov=Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, v. Amandman LXVI.|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html|jezik=hrv.|izdavač=''[[Narodne novine]]''|nadnevak=[[14. veljače]] [[1990]].|preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> uklonjen pridjev "socijalistička": naziv države koja je još uvijek bila dijelom SFRJ bio je sada "'''Republika Hrvatska'''". Istodobno su bila promijenjena i državna obilježja: uklonjena je zvijezda petokraka sa zastave, proglašen je grb Republike Hrvatske sastavljen od crveno-bijelog šahiranog polja s 5 redaka i 5 stupaca (s prvim poljem u prvom redu crvene boje), ukinute su zajednice općina, ukinuto je nazivlje bivšeg društveno-političkog sustava, zajamčeno je pravo građanina na [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište.
 
== Naziv ==