Borbe za Dubravsku visoravan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
Velikobošnjačka nakana vojnog prodora prema Jadranu postojala je prije rata. Raščlambe iz budućnosti prošlih događaja pokazale da je sve vodilo tome. HVO je ušao u Stolac sredinom lipnja 1992. godine. Muslimani su odbili sudjelovati u tome, nego su tražili su osnivanje muslimanske brigade ABiH „Bregava“ i na silu pokušavali od Hrvata preuzeti nadzor nad Stocem. Dio muslimana interesno je promijenio zastave. Ljeta 1992. godine u Metkoviću bila je smotra na kojoj su bili stolački HOS-ovci muslimani, odjeveni u crne odore novom poglavniku pozdravljajući ga „starim hrvatskim pozdravom“ „Za dom spremni“, „Bog i Hrvati“, Alah i Muslimani“. Tek nekoliko mjeseci isti muslimani bili su suradnici srpske vojske u vrijeme okupacije.<ref name="toljaga">[http://hrvatska-danas.com/2016/11/01/dr-sc-ivo-lucic-antifasizam-kao-ideoloska-toljaga-u-rukama-bosnjackih-nacionalista/ Hrvatska danas] Dr. sc. [[Ivica Lučić|Ivo Lučić]]: Antifašizam kao ideološka toljaga u rukama bošnjačkih nacionalista. 1. studenoga 2016. (preuzeto 27. srpnja 2017.)</ref>
 
Izetbegović i najbliži suradnici uvijek su izražavali strah od "kroatiziranja" muslimanskoga pučanstva. Krajem 1992. i početkom 1993. smijenio legalno izabrane muslimanske dužnosnike u Konjicu i Mostaru pouzdanicima koji su bili spremne ući u sukob s Hrvatima, pa ije smijenjen i predsjednik Regionalnog odbora SDA Ismet Hadžiosmanović, a na njegovo mjesto imenovan je Zijad Demirović koji je bio spreman podrediti se zapovjedništvu Četvrtog korpusa ABiH.<ref name="sukobi"/><ref>Demirović u dopisu poslanom Izetbegoviću [[20. veljače]] 1993.: „Naš je osnovni cilj da stvorimo što koherentniju, složniju i jedinstveniju političku i vojnu cjelinu, legalnih organa vlasti i muslimanskih organizacija, odnosno Armije BiH. Za nas nema nikakve dileme da je dolina Neretve, u kojoj se nalaze opštine sa apsolutnom ili relativnom muslimanskom većinom, od strateške važnosti i kao takva ključ za otvaranje sudbine i perspektiva ne samo Muslimana u Hercegovini već i u cijeloj BiH, kao i za sudbinu Republike BiH kao naše jedine države i domovine.“. In: [http://kamenjar.com/ivo-lucic-sukobi-dvaju-naroda-hercegovini-traju-stoljecima-a-ponovno-eskalirali-stocu/ Kamenjar.com] [[Ivica Lučić|Ivo Lučić]]: '''Sukobi dvaju naroda u Hercegovini traju stoljećima, a ponovno su eskalirali u Stocu''': ''Stolac je glavna geostrateška postaja na neoosmanskom i bošnjačkom putu prema moru. Izlazak na more je opsesija pa se izmišlja i džamija u Neumu.'' 18. listopada 2016. (pristupljeno 15. svibnja 2020.)</ref>
 
Od početka 1993. postojali su planovi muslimanskog vodstva vojnog zauzimanja Stoca. Aktivirali su plan napada na hrvatske snage u dolini Neretve. [[14. travnja]] 1993. pokrenuli su operacije u kojima je sudjelovalo oko 13.000 muslimanskih vojnika. Za dva tjedna brojčano nadmoćna ABiH, izdajom nepripremljenih hrvatskih saveznika, uspjela je skoro sasvim ovladati Konjicom i Jablanicom. Iz središnje Bosne, gdje su Muslimani (ABiH) bili nadmoćni, prelili su se preko Konjica i Jablanice do Mostara, a prijetnje su stizale i iz muslimanskih uporišta u Stocu i Čapljini. ABiH je podigla sve postrojbe u stanje pune borbene gotovosti te pozivala Muslimane u HVO-u neka im se pridruže. Samovoljno su 42. brdskom brigadom ABiH stigla na plato Gubavice i ušli u zonu odgovornosti čapljinske Prve brigade HVO, radi okupiranja Stoca. U ABiH su računali da će Muslimani u postrojbama HVO izdati Hrvate. Izdale su zapovijed kojima su [[17. travnja]] 1993. naredili uvezivanje s Muslimanima u HVO-u te odredio da muslimansko ljudstvo iz HVO-a Čapljina ima zadaću zauzeti selo [[Tasovčići|Tasovčiće]] i most u Čapljini. U zapovijedi se precizira „zauzimanje grada Stoca sa našim ljudima u HVO-u“. <ref name="sukobi">[http://kamenjar.com/ivo-lucic-sukobi-dvaju-naroda-hercegovini-traju-stoljecima-a-ponovno-eskalirali-stocu/ Kamenjar.com] [[Ivica Lučić|Ivo Lučić]]: '''Sukobi dvaju naroda u Hercegovini traju stoljećima, a ponovno su eskalirali u Stocu''': ''Stolac je glavna geostrateška postaja na neoosmanskom i bošnjačkom putu prema moru. Izlazak na more je opsesija pa se izmišlja i džamija u Neumu.'' 18. listopada 2016. (pristupljeno 5. ožujka 2018.)</ref>