Borbe za Dubravsku visoravan: razlika između inačica

Velikobošnjačka nakana vojnog prodora prema Jadranu postojala je prije rata. Raščlambe iz budućnosti prošlih događaja pokazale da je sve vodilo tome.<ref name="toljaga"/> Stanovništvo je bilo svjesno da se sprema predigra rata. Rasplet događaja najavio ne neslužbeni bilten Miloševićeve Srbije, beogradska politika, koja je cijelog ožujka najveći interes posvetila s dva područja BiH: Bosanske Posavine i Hercegovine, izvješćujući s dramatikom i tendencioznom patetikom. Cijelog ožujka 1992. trajale su "igre" s prometnim barikadama nižeg intenziteta. Vozila su stavljana sa strane u pripremi za barikade. Konačno je od [[27. ožujka]] do [[2. travnja]] 1992. godine Stolac osvanuo "odsječen" prometnim barikadama napravljenih u organizaciji šefa policijske postaje u Stocu, Muslimana. Barikade su postavljene na četiri izlaza iz grada, prema Čapljini, Neumu, Bileći i Ljubinju, držali su ih Muslimani i kontrolirali su ulazak i izlazak iz grada. Načelniku policije Hrvatu nisu dopustili ulazak u grad. Barikade su bile od kamiona, automobila i drugih različitih prepreka. Jedan dio prepreka bili su tzv. ježevi koje je HV dala stolačkim Muslimanima da ih stave na cestama prema Ljubinju i Berkovićima kao prepreke tenkovima. Medijima je plasirana neistinita priča da je to djelo svih naroda Stoca. Mimo dogovora, dio Muslimana-Bošnjaka organizirao je ovu blokadu. Domicilni Srbi nisu znali što će im donijeti budućnost pretvaranja grada u geto te su masovno napustili Stolac. Hrvati Stoca nisu imali nikakvu cestovnu komunikaciju. Ostali su odsječena enklava od 10.000 Hrvata na lijevoj obali Neretve, prepušteni na volju JNA koja se pripremala u susjedstvu. Hrvati su shvatili da u nadolazećem udaru JNA ne mogu računati na Muslimane kao na saveznike, jer su ovime prepušteni Srbima u ruke. Ni ugledni Stočani muslimani nisu prihvatili zamisao barikada. Neki su izravno oponirali barikadama. Po posljedicama barikade pokazala se namjera. Bez velikog objašnjenja odjednom je blokada obustavljena. Sigurno to nije bilo zbog dobrih sigurnosnih uvjeta. Paradoksalno je da su Muslimani-Bošnjaci blokirali grad "u ime mira", a kasnije pasivno promatrali ulazak snaga JNA. Ubrzo nakon skidanja barikada, sredinom travnja, JNA je bez otpora prometovala Stocem. U događajima ožujka i travnja 1992., dio gradske bošnjačko-muslimanske političke elite otvoreno je surađivao s JNA i strukturama SAO Hercegovina. <ref>[https://crnemambe.hr/crne-mambe/stalne-rubrike/ratovi/u-vihoru-rata/7123-stolac-je-neaktivirana-mina Domoljubni portal Crne mambe] Tomislav Šulj: ''Stolačke barikade, ožujak/travanj 1992. - 1. dio (1/2)'' , 26. siječnja 2019. (pristupljeno 15. svibnja 2020.)</ref><ref>[https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/stolacke-barikade-ozujka-travnja-1992-1162752 Večernji list] Tomislav Šulj: Stolačke barikade ožujka/travnja 1992., časopis [[Vojna povijest]], 12. travnja 2017. (pristupljeno 15. svibnja 2020.)</ref>