Zlarin: razlika između inačica

{{dz|[[Zlarin (Šibenik)]]|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada graduGradu [[Šibenik]]u}}

'''Zlarin''' je mali otok dalmatinske obale [[Hrvatska|Hrvatske]] u blizini grada [[Šibenik]]a. Administrativno jese dionalazi šibenskou sastavu naselja [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] u [[Šibensko-kninskekninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. Prema popisu stanovništva 2011., otok i naselje su imali 284 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html|title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Grad Šibenik|author=|date=|work=dzs.hr|language=|publisher=|accessdate=18. svibnja županije2020.}}</ref> U zimskim vremenima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2 .000 ljudi. [[Zlarin]] ima velike emigracije stanovništvaje u svojoj prošlosti imao velike emigracije stanovništva.

S površinom od 8,19 km² Zlarin je treći po veličini [[otok]] šibenskog arhipelaga i jedan od 6 naseljenih. Zlarinski najveći vrh, Klepac, visok je 169 metara. Zlarin je smješten oko 2 km od kopna. Zlarin je povezan s mjestom [[Vodice]], [[Šibenik]]om i drugim otocima brodom koji voze 6 puta dnevno.

==Klima, flora i fauna==

Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska ([[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[oleander]], razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem čovjeka, pa danas na otoku nalazimo gdjekojeg ježa, zeca, te nešto bogatiju populaciju poljskih miševa. Do prije 30-ak godina na otoku se još moglo naći i lisice. Od ptica prevladava [[galeb]]; od gmazova [[gušterica|obični gušter]], [[sljepić]], [[poskok]] itd.; od vodozemaca žabe; dok je riblji svijet izuzetno bogat, sa svim tipičnim srednjejadranskim ribama. Od beskralješnjakabeskralježnjaka na kopnu su najistaknutiji člankonošci, a u okolnim vodama bodljikaši i mekušci.