Pigment: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Pigment |
Nadopunio Pigment |
||
Redak 56:
[[datoteka:Wheelbarrow tyre.JPG|mini|desno|250px|[[Čađa]] se primjenjuje kao ojačavajuće sredstvo u proizvodnji [[Guma|gume]] (više od 90% količina).]]
[[datoteka:Graphite.jpg|mini|desno|250px|99,999% čista grafitna šipka, 1 x 3 [[metar|cm]].]]
[[datoteka:Iron oxide black.jpg|mini|desno|250px|Željezno crnilo.]]
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoni]] i [[flavonol]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca (naftokinoni). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Line 247 ⟶ 251:
{{glavni|Grafit}}
Kao jedna od triju [[Alotropija|alotropskih modifikacija]] [[ugljik]]a, grafit se u obliku [[minerali|minerala]] pojavljuje u prirodi, a može se iz [[Amorfna tvar|amorfnog]] ugljika proizvesti i [[Sintetika|sintetski]]. Grafit je važan tehnički materijal s nizom vrlo dobrih svojstava kao što su otpornost prema kemikalijama i temperaturnim promjenama, nizak koeficijent [[trenje|trenja]], velika toplinska i električna vodljivost i tako dalje. U svojstvu pigmenata grafit ne nalazi veću primjenu. Kao crni pigment u [[lak]]ovima za bojenje površine materijala, grafit se praktički uopće ne upotrebljava jer se vrlo slabo miješa s vezivima, a njegova crna boja nije dovoljno izrazita i jaka. Međutim, grafit se primjenjuje u pripravi sredstava za ličenje s antikorozivnim djelovanjem. Takvi naliči štite od [[korozija|korozije]] velike industrijske građevine i konstrukcije [[most]]ova, spremnika za vodu i plin, i slično. Osim toga, grafit služi i kao punilo u bojama i lakovima, gumenim proizvodima i plastici.
=== Željezno crnilo ===
Pod željeznim crnilom razumije se [[Željezovi oksidi|oksid željeza]] crne boje, koji se obično opisuje jednadžbe Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>. To je zapravo, složeni oksid sa strukturom inverznog spinela, Fe<sup>3+</sup>(Fe<sup>2+</sup>Fe<sup>3+</sup>)O<sub>4</sub>. U prirodi se taj oksid pojavljuje u željeznoj rudi [[magnetit]]u, iz koje se kao pigment može pripraviti mljevenjem i klasiranjem. Taj prirodni crni pigment slabo se cijeni zbog male izdašnosti i u industrijskom se mjerilu praktički ne upotrebljava.
Željezno crnilo bit će boljih svojstava i veće upotrebljivosti ako se iz otopina željeznih [[soli]] pripravi sintetski taloženjem s [[amonijak]]om uz istodobno propuhivanje zrakom. Pigment je plavkastocrne boje, kemijski otporan, svjetlostalan, ne migrira i vrlo je dobre pokrivne moći. Lakovi pigmentirani željeznim crnilom služe za zaštitu od korozije. Osim toga željezno crnilo upotrebljava se kao crni pigment za bojenje [[cement]]a i cementnih proizvoda, [[polimer]]nih materijala, za nijansiranje u bijelim i obojenim lakovima, a zbog svoje netoksičnosti i za bojenje prehrambene ambalaže, te u kozmetici.
== Izvori ==
| |||