|
Očekivano trajanje života je [[2006.]] godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.
U [[20092018.]] godini u Hrvatskoj je rođeno 4437.577109 djece, od toga 36.945 živorođene, a umrlo je 52.414706 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 715.837761 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 109,1‰0‰, a stopa mortaliteta 1112,8‰9‰, sklopljenaa suprirodni 22.382prirast brakabio dokje -3,9‰. Sklopljeno je bilo19.921 brakova a razvedeno je 56.076125 rastavabrakova.<ref>{{citiranje www
|url=httphttps://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/20102019/07-01-01_01_201001_01_2019.htm
|naslov=Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 20092018.
|izdavač=Državni zavod za statistiku RH
|nadnevak=19. srpnja 20102019.
|preuzeto=1729. studenogasvibnja 20102020.
}}</ref>
OdU drugom desetljeću 199621. godinestoljeća Hrvatska bilježi pozitivannegativan migracijski saldo, tj. veći broj osobaodseljenih seiz doseljavaHrvatske uje Hrvatskuveći negood štobroja ju napuštadoseljenih. Tako se [[20052018.]] u Hrvatskuinozemstvo doseliloodselilo 1439.230515 osoba doka iz inozemstva se odselilodoselilo 6.01226.029 Većinaosoba, doseljenihšto sudaje došlinegativni izsaldo Bosneod i-13.486 Hercegovineosoba. dokMeđu jeiseljenim većinaosobama onihbilo kojije su92,2% napustilihrvatskih Hrvatskudržavljana otišlai u7,8% Srbijustranaca, ia Crnunajviše osoba Goru.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo- se- u-sicg/320887 Njemačku (55,0%).aspx 'UMeđu Hrvatskudoseljenim seosobama prošlebilo godineje doselilo33,1% najvišehrvatskih ljudidržavljana izi BiH66,9% stranaca, a njih najviše odseliloosoba doselilo se uiz SiCG'],Bosne index.hr,i 30.Hercegovine lipnja 2006.(39, pristupljeno 13. siječnja 20188%).</ref>{{citiranje www
|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm
|naslov=Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018.
|izdavač=Državni zavod za statistiku RH
|nadnevak=24. srpnja 2019.
|preuzeto=29. svibnja 2020.
}}</ref>
Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (90,42%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" />
Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910. godine, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. godine procjenjuju na 2 .434 .000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tijekom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. "Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu", ocjenjuje Šterc.<ref>[http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze "Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze"], (intervju s prof. dr. Stjepanom Štercom), narod.hr 16. lipnja 2015.</ref>
=== Vjeroispovijest ===
| 