Narječja hrvatskog jezika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dvsdgsg Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor |
m uklonjena promjena suradnika 141.136.159.200 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{Pravopis}}
{{izvor}}
'''Hrvatski narodni jezik''' je govorni jezik Hrvata, a sastoji se od triju narječja koja su Hrvati razvili tijekom svoje povijesti. Hrvatski jezik nije samo štokavština ili samo čakavština niti je to samo kajkavština, [[hrvatski jezik]] jest suodnos svih triju hrvatskih narječja i mogućnost komunikacije među njima, a to ga čini specifičnim i jedinstvenim te neovisnim o svim drugim bliskim ili manje bliskim jezicima.<ref>[https://croatia.eu/article.php?lang=1&id=38 hrvatska.eu] pristupljeno 7. prosinca 2019</ref>
== Nastanak i tijek razvoja hrvatskih narječja ==
U početku [[Hrvati]] su govorili jednim staroslavenskim jezikom koji se s vremenom diferencirao zbog zemljopisne razdvojenosti te vanjskih utjecaja na staroslavenski jezik Hrvata. Nakon nastanka hrvatskih narječja, ona su bila vrlo bliska te su se mogla okarakterizirati kao jedno narječje s tri zemljopisno-regionalna oblika: Panonsko-hrvatski, Primorsko-hrvatski i Dinarsko-hrvatski. Višestoljetna državna razdvojenost, zemljopisna odvojenost te vanjski utjecaji drugih jezika i narječja doprinijeli su povećavanju razlika između triju hrvatskih narječja te dovela do konačnog oblikovanja.
*'''Hrvatsko [[Čakavsko narječje]]'''
Nakon doseljenja Hrvata oko 626. godine na prostore današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine, [[Hrvati]] u Jadranskom primorju nailaze na ostatke romaniziranih starosjedioca koji se kao manjina postupno utapaju u hrvatskoj većini te utječu na staroslavenski jezik kojim su govorili Hrvati, čime se kao prvi zaseban hrvatski govor iz staroslavenskoga diferencira '''[[Čakavsko narječje]] hrvatskog jezika''' koje ubrzo nakon nastanka ulazi u staroslavenski jezik i tako nastaje prvi književni jezik Hrvata pod imenom '''hrvatska redakcija staroslavenskog jezika'''. Kako se čakavsko narječje prvotno formiralo među Hrvatima u Jadranskom primorju, od Istre do Dubrovnika nastali su različiti oblici ovoga narječja koje se može podijeliti u 6 dijalekata. Iz primorskih krajeva čakavština je znatno utjecala i na Hrvate u unutrašnjosti Dinarskoga gorja a ponegdje se je i direktno širilo u unutrašnjost. Najznačajnije širenje čakavštine iz priobalja u unutrašnjost ostvarili su hrvatski velikaši '''[[Frankopani]]''' koji su sa svojih matičnih prostora na otoku [[Krk]]u preseljavali kmetove na mnogobrojne posjede koje su stekli u unutrašnjosti čime su direktno pridonosili širenju čakavštine, osobito je to izraženo na prostorima koncentracije njihovih posjeda po jugozapadnim i središnjim dijelovima srednjovjekovne Hrvatske. Kako su Turci sa osvojenih prostora srednjovjekovne Bosne i Huma postupno okupirali unutrašnjost Hrvatske, čakavci su s rubnih ugroženih posjeda uglavnom izbjegli prema sigurnijim prostorima u Gradišću (Austrija), te prema Istri, priobalju i otocima koji su većinom bili pod Mletačkom vlašću. Mletačka vlast pokušavala je izvesti neuspješnu talijanizaciju Hrvata što je također utjecalo na konačno oblikovanje čakavštine.
*'''Hrvatsko [[Kajkavsko narječje]]'''
Nešto kasnije od nastanka čakavštine u zapadnom dijelu Panonske nizine dolazi do ubrzane diferencijacije govora Panonskih Slavena iz staroslavenskog jezika koja zahvaća i Hrvate Posavske Hrvatske čime nastaje '''[[Kajkavsko narječje]] hrvatskog jezika''' koje svojim inovacijama također utječe na već formiranu hrvatsku redakciju staroslavenskoga jezika. Krajevi u kojima se formiralo kajkavsko narječje nalazili su se prvotno na sjeverozapadu hrvatskih zemalja koji je obuhvaćao prostor Posavske Hrvatske. Udaljavanje od drugih hrvatskih narječja zbilo se je u vrijeme kada su Turci osvojili dijelove kajkavskog govornog prostora u sjeverozapadnoj i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Pounju i sjevernom Kordunu, tada se je kajkavsko narječje našlo odvojeno od drugih srodnih hrvatskih narječja (čakavskoga i zapadnoštokavskoga), te je u daljnjem razvoju razmjenjivalo utjecaje sa srodnim Slovencima koji su također živjeli pod vlašču Habsburgovca, a pokušaji germanizacije i kasnije mađarizacije tijekom stoljeća pridonjeli su konačnom uobličavanju kajkavštine.
*'''Hrvatsko Zapadno[[štokavsko narječje]]'''
Naposljetku, pod utjecajem hrvatskog kajkavskog narječja i osobito hrvatskog čakavskog narječja na Hrvate u unutrašnjosti do tada relativno pošteđene jačega izvanjskog utjecaja na staroslavenski jezik dolazi do postupne diferencijacije Dinarskih Hrvata pri čemu nastaje '''Zapadno[[štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika'''.
Jedno od najgorih razdoblja za hrvatski narod je period kada dolazi i do međusobnog udaljavanja hrvatskih narječja, to je doba turskog imperijalnog širenja i okupacije većega dijela srednjovijekovnih Hrvatskih zemalja pri čemu se je čitav hrvatski zapadnoštokavski prostor našao na zaposjednutome području.
Turci su na etnički očišćene rubne dijelove hrvatskog kajkavskog i čakavskog narječja te unutar hrvatskog zapadnoštokavskog prostora naseljavali nehrvatsko pučanstvo istočnoštokavskog narječja koje im je pomagalo pri okupaciji sudjelujući u takozvanim "martološkim" postrojbama i kasnije zadržavanju vlasti nad zaposjednutim hrvatskim zemljama. Pod višestoljetnom vlašću Turaka te međusobnim suživotom i utjecajem između hrvatskog zapadnoštokavskog narječja i nehrvatskog istočnoštokavskog narječja dolazi do postupnog ujednačavanja ova dva narječja u jedan veliki kompleksan dijasustav ili dijasistem, prilikom čega se hrvatsko zapadnoštokavsko narječje djelomice udaljava od srodnog čakavskog i kajkavskog narječja a istočnoštokavsko od srodnog torlačkog narječja te nastaje '''[[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika'''. I danas se unutar kompleksnoga štokavskoga narječnog dijasustava bez poteškoća prepoznaju hrvatski dijalekti i govori koji sadrže mnogobrojna isključivo Hrvatska i zapadnoštokavska svojstva koja imaju još samo čakavsko i kajkavsko narječje ali ne i drugi istočnoštokavski dijalekti.
== Genetska klasifikacija hrvatskoga jezika ==
*[[Hrvatski jezik]] ima tri narječja, mada je standardiziran na jednome od njih, nadogradnja mu je tronarječna, to jest sva tri narječja sudjeluju u nadogradnji njegove standardne osnove. Narječja hrvatskoga jezika su;
**'''[[Čakavsko narječje]] hrvatskoga jezika''' rabi upitnu zamjenicu "Ča", ponegdje "Ća" i rjeđe "Ca" , a sastoji se od sljedećih dijalekata;
***[[Buzetski dijalekt]] ili Gornjomiranski (Prijelazni je čakavski govor, (specifičnog zatvorenoekavskog jata, ikavski u nenaglašenim pozicijama)
***[[Sjevernočakavski dijalekt]] (Čakavski govor (e) ekavskog jata)
***[[Srednjočakavski dijalekt]] (Čakavski govor sa svojstvima kajkavštine, mješovitog (i-e) ikavsko-ekavskog jata)
***[[Jugozapadni istarski dijalekt]] (Čakavizirani prijelazni štokavsko-čakavski govor, (i) ikavskog jata)
***[[Južnočakavski dijalekt]] (Čakavski govor, (i) ikavskog jata)
***[[Lastovski dijalekt]] (Čakavski govor (i)je jekavsko-ijekavskog jata)
**'''[[Kajkavsko narječje]] hrvatskoga jezika''' rabi upitnu zamjenicu "Kaj", ponegdje "Kej" i rjeđe "Ke", sastoji se od sljedećih dijalekata;
***[[Zagorsko-međimurski dijalekt]] (Kajkavski govor mješovitog (ie,ei,ẹ) (i)jekavskog i specifičnog zatvorenoekavskog jata)
***[[Križevačko-podravski dijalekt]] (Kajkavski govor pretežno (ei,ẹ) specifičnog zatvorenoekavskog jata)
***[[Turopoljsko-posavski dijalekt]] (Kajkavski govor pretežno (ei,ẹ) specifičnog zatvorenoekavskog jata)
***[[Donjosutlanski dijalekt]] (Kajkavizirani čakavski govor, pretežno (i) ikavskog jata)
***[[Prigorski dijalekt]] (Kajkavizirani prijelazni čakavsko-kajkavski govor, mješovitog (i-e) ikavsko-ekavskog jata)
***[[Goranski dijalekt]] (Kajkavizirani čakavski govor, pretežno (ii) ikavskog jata)
**'''[[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika''' rabi upitnu zamjenicu "Što", ponegdje "Šta" i rjeđe "Šća", a dijalekti i govori kojima se služe Hrvati ovoga narječja su;
***[[Slavonski dijalekt]] (Staroštokavski arhaični šćakavski govor mješovitog (i,e,i-e, je) ikavsko-ekavskog i polujekavskog jata, prevladava ikavski, posjeduje i neke osobine kajkavskih i čakavskih govora)
***[[Istočnobosanski dijalekt]] (Staroštokavski šćakavski dijalekt srodan prvobitnoj čakavštini, pretežno (i)je ijekavskog jata uz sporadično ikavske i ekavske oblike)
***[[Zapadni dijalekt]] ili Dalmatinsko-bosanski (Novoštokavski govor (i) ikavskog jata, proizlazi iz slavonskog arhaičnog šćakavskog dijalekta te posjeduje znatna čakavska obilježja, vrlo je blizak sa južnočakavskim govorima)
***[[Novoštokavski jekavski dijalekt]] (Novoštokavski govor (i)je (i)jekavskog jata, Hrvati govore zapadnom verzijom ovoga dijalekta nekada klasificiranog kao [[Dubrovački dijalekt]] koja proizlazi iz staroštokavskog Istočnobosanskog šćakavsko-(i)jekavskog dijalekta te posjeduje znatne čakavske i ikavske osobine, dok je druga istočna varijanta ovoga dijalekta nehrvatska (i nešćakavska) i proizlazi iz staroštakavskog istočnog Zetskog (i)jekavskog dijalekta.
== Vanjske poveznice ==
http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-povijest-1.html
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Dijalektologija]]
| |||